Dragoljub "Draža" Mihailović (27. travnja 1893. – 17. srpnja 1946.) bio je jugoslavenski general i vođa četničkog pokreta tijekom Drugog svjetskog rata. Rođen u Ivanjici, u Srbiji, Mihailović je sudjelovao u Balkanskim ratovima i Prvom svjetskom ratu.
Nakon invazije Sila osovine na Jugoslaviju u travnju 1941. kralj Petar II. i jugoslavenska vlada povukli su se u egzil, prvo u Grčku, a potom u London. U egzilu, vlada je nastojala organizirati otpor protiv okupatora i održati legitimitet jugoslavenske države.
Tada je još vladalo uvjerenje da je Mihailović vođa otpora, ubrzo će početi njegova suradnja s istim ovim Nijemcima.
U tom kontekstu, Draža Mihailović, koji je organizirao gerilski otpor poznat kao četnički pokret, imenovan je 11. siječnja 1942. ministrom vojske, mornarice i zrakoplovstva u kraljevskoj vladi. Ovo imenovanje formaliziralo je njegovu ulogu u otporu i dalo legitimitet njegovim snagama kao službenoj jugoslavenskoj vojsci u otadžbini.
Nešto ranije, u lipnju 1941. godine, krenuo je paralelni otpor pod vodstvom do rata ilegalne Komunističke partije, a kojem je na čelu bio Josip Broz Tito. Iako je u početku postojala suradnja između četnika i partizana, uskoro je došlo do otvorenog rata među njima. Naime, stvar je u suštini bila jednostavna - i jedni i drugi smatrali su da zaslužuju vlast u novoj poslijeratnoj Jugoslaviji.
Djelovanje četničkog pokreta i odnosi s okupatorima
Iako su četnici pod Mihailovićevim vodstvom isprva pružali otpor okupacijskim snagama, tijekom rata su se pojavile optužbe o njihovoj suradnji s nacističkim i fašističkim snagama, posebno u borbi protiv partizanskog pokreta pod vodstvom Josipa Broza Tita.
Ova suradnja uključivala je taktičke dogovore i zajedničke operacije protiv zajedničkih neprijatelja, što je s vremenom dovelo do gubitka povjerenja Saveznika u Mihailovića.
Kao rezultat toga, Saveznici su 1943. preusmjerili svoju podršku na partizane, koji su postali glavni pokret otpora u Jugoslaviji.
Ipak, jedan dobar dio rata dolazilo je do bizarne situacije: Saveznici, u prvom redu Englezi, pružali su podršku snagama koje su se otvoreno borile na strani Adolfa Hitlera. Tako je, primjerice, časopis Time u svibnju 1942. objavio sliku Draže Mihailovića uz natpis "Jugoslavenski nepobjedivi". Pošto nisu znali kako izgleda, objavili su nacrtanu sliku drugog čovjeka. Svejedno, ta crtica govori o tome kako je Mihailović slovio na Zapadu za borca protiv okupacije dok je u isto vrijeme surađivao s okupatorima i aktivno se borio protiv partizana.
Tu su četnici sudjelovali na strani Njemačke, protiv partizana. Svibanj 1943.
Zločini pod vodstvom Draže Mihailovića
Četničke snage pod Mihailovićevim zapovjedništvom počinile su brojne zločine tijekom rata, usmjerene protiv nesrpskog stanovništva i političkih protivnika. Procjenjuje se da su odgovorne za smrt desetaka tisuća ljudi, uključujući Hrvate, Bošnjake i pripadnike drugih etničkih skupina. Neki od najpoznatijih zločina uključuju masakre u istočnoj Bosni i Sandžaku, gdje su četnici provodili etničko čišćenje s ciljem stvaranja etnički homogene "Velike Srbije".
Sukob s partizanima i poraz
Tijekom rata došlo je do otvorenog sukoba između četnika i partizana, što je dodatno oslabilo otpor protiv okupatora. Unatoč početnoj podršci kraljevske vlade i Saveznika, Mihailovićeve snage su postupno gubile utjecaj i teritorij. Nakon oslobođenja Jugoslavije, Mihailović je uhićen u ožujku 1946. godine.
Mihailoviću je suđeno pred komunističkim vlastima nove Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Optužen je za veleizdaju i ratne zločine, uključujući suradnju s okupatorom i odgovornost za masakre civilnog stanovništva. Proglašen je krivim i osuđen na smrt. Kazna je izvršena strijeljanjem 17. srpnja 1946. u Beogradu.
Kontroverze i rehabilitacija
U svibnju 2015. Vrhovni kasacioni sud Srbije poništio je presudu iz 1946., navodeći da je suđenje bilo politički i ideološki motivirano, što je izazvalo daljnje polemike i podjele u društvu. Od tada je iz Srbije, od strane srpskih vlasti, krenulo otvoreno veličanje i rehabilitiranje Draže Mihailovića.
Tako je, primjerice, 2023. godine u Beogradu otvoren muzej posvećen ovom zločincu. 2024. godine gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić najavio je i gradnju spomenika Mihailoviću.
Isti je Šapić predložio da se pronađe i obilježi grob četničkog vojvode.