Foto: FAH,123RF

VLASNICI obveznica, konkretnije špekulativni fond Knighthead Capital Management koji ih je kupovao uoči bankrota, mogli bi jako dobro zaraditi na propasti Agrokora. Vlada im je omogućila visok povrat, možemo ga procijeniti na nevjerojatnih 60 posto.

U ovako kompleksnoj priči u kojoj svi žele naplatiti svoje dugove od prezadužene kompanije, netko mora izgubiti, imovina naprosto nije dovoljno velika za sve. Vlada se uplela u proces stečaja, napisala zakon i proglasila Agrokor sistemskom kompanijom, objašnjavajući to željom da zaštiti radnike i hrvatsku proizvodnju. Onda je smislila i kvaku za koju mnogi misle da je nezakonita, i prema kojoj će najnovijim kreditorima omogućiti da na vrh reda proguraju i dio starih potraživanja.

Dobili smo ime sretnika koji će zaraditi bez tržišnog rizika

Na brifingu Ante Ramljaka u četvrtak konačno smo dobili ime sretnika s vladinim blagoslovom, onoga koji će sigurno, zaštićen od tržišnog rizika, zaraditi na urušavanju Agrokora. To je špekulativni američki fond Knighthead Capital, koji uspješno posluje na propustima drugih kompanija ili država, poput Todorića, Hypo banke, Grčke ili Argentine.

Obveznice Agrokora kupovali su s velikim diskontom, primjerice za samo 30 posto (ili manje) nominalne cijene uoči bankrota tvrtke. Sada će im na svakih novih 100 eura kredita uz 4 posto kamate Ramljak isplatiti i 100 eura starih dugova (koje su kupili po 30). Kolika je u takvoj kombinaciji ukupna zarada? Oko 60 posto. Sve im je to omogućila hrvatska vlada, odnosno njezin povjerenik Ramljak, koji valjda i sam žali što se nije dosjetio u pravom trenutku uložiti u Agrokorove obveznice.

Što je konkretno dogovoreno?

U zamjenu za svježih, stvarnih 400 milijuna eura, Agrokor će vratiti čak milijardu i šezdeset milijuna eura sudionicima posljednjeg kruga kreditiranja! A svi će drugi dugovi za sada ostati zaleđeni. Zvuči kao ponuda kamatara, ali očito je bila jedina koja je ovoj ekipi bila moguća.

Premda se mogućnost sudjelovanja u kreditu formalno nudi vlasnicima obveznica, grupi "domaćih banaka" i ruskim bankama, za sada su interes iskazali samo Knighthead Capital i Zaba. Ovaj prvi, strvinarski fond već je odlučio, Zaba još čeka da joj sudjelovanje odobri majka.

Predstava u kojoj su pozvali Ruse dan nakon tužbe

Ramljak formalno mogućnost sudjelovanja nudi i Rusima koji su ih dan prije tužili želeći spriječiti upravo ovakve kombinacije, pa sve skupa nalikuje na predstavu organiziranu za potrebe budućeg suda. Rusi su jasno rekli kako roll up model, u kojem svaki euro novog kredita daje status senioriteta i jednom euru starog kredita, smatraju nepoštenim. Ljuti su jer su uložili 1,3 milijarde eura, pa bi ako se žele okoristiti vladinim modelom, morali uložiti još toliko. Ne vjeruju Ramljaku ni njegovom upravljanju. Zato su i podnijeli tužbu protiv kreditiranja Agrokora pod novim uvjetima, koju im je Trgovački sud za sada glatko odbio. Teško da će ih to zaustaviti u namjeri da vrate uložen novac, a u konačnici bi se mogli pokušati naplatiti i od države.

I još da pojasnimo kako je Agrokor došao do velikih milijardu i šezdeset milijuna eura koje mora vratiti za godinu dana (rok od 15 mjeseci računa se od 10. travnja). Po spomenutom modelu roll up morali su udvostručiti iznos od 530 milijuna eura, do kojeg su došli tako što su na novih 400 milijuna eura kredita dodali 80 milijuna eura prvog "novog" kredita (nakon pokretanja Lexa) i 50 milijuna eura robnog financiranja.

Milijardu eura kredita u godinu dana, zvuči li vam to optimistično?

Dio novih sredstava potrošit će na dobavljače kojima su obećali isplatiti 150 milijuna eura starih potraživanja, za stari dug, a u okviru "robnog" roll upa jamče im za svaki milijun eura nove robe plaćanjem i milijun eura starih dugova. Jedini je uvjet da za vrijednost s kojom ulaze u roll up Agrokor 15 mjeseci ne plaća novu robu. Naviknutima na Todorićev režim, možda im to i ne zvuči tako loše.

Ramljak ne krije da su lešinarski fondovi kao jamstvo za novi kredit uzeli neopterećenu imovinu koja vrijedi znatno manje od milijardu eura. Na koji način Agrokor namjerava milijardu eura vratiti u godinu dana iz operativne dobiti, iz koje mora plaćati zaposlenike i dobavljače? Zašto mu onda sada treba tako visoki iznos od pola milijarde eura svježeg novca? Ovo neugodno podsjeća na Todorićeva vremena. Ili se Ante Ramljak nada skoroj i uspješnoj prodaji ili samo kupuje vrijeme i odgađa likvidaciju.