POSTOJI direktna veza između bogatstva i elektromobilnosti.

Europsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) objavilo je istraživanje koje ukazuje kako je elektromobilnost uspješnija u zemljama čiji su stanovnici bogatiji. Time je još jednom pokazano kako su električna vozila jednostavno preskupa da bi ih prihvatio širi sloj stanovnika.

ACEA tako naglašava kako su ECV vozila, odnosno potpuno električna vozila, i plug-in hibridi činili 21.6 posto prodaje novih vozila u prošloj godini. Ne zvuči toliko loše za razliku od podataka po zemljama koji se značajno razlikuju i direktno su povezivi s prosječnim prihodima građana.

Hrvatska u društvu najsiromašnijih

Tako u Grčkoj, gdje je godišnji neto prihod oko 13.000 eura, tržišni udio ECV vozila čini tek 9 posto. Još lošije je u zemljama bivšeg istočnog bloka poput Bugarske, gdje je godišnji neto prihod 7272 eura, a udio ECV-a samo 4 posto.

U društvu pet najgorih, zajedno sa Slovačkom, Češkom i Poljskom, je i Hrvatska, čiji stanovnici godišnje prosječno zarade 10.291 euro i gdje su ECV-i ostvarili tržišni udio od 5.0 posto.

Bogati sjever prigrlio električna vozila

Potpuno drukčija slika je na bogatom sjeveru Europe. S trostruko većim godišnjim neto prihodima u tim je zemljama udio ECV vozila na tržištu drastično veći i kreće se od 30 posto naviše. Primjerice, u Švedskoj, gdje je prosječni neto prihod 35.486 eura, ECV-i drže tržišni udio od 56.1 posto.

Trendovi u budućnosti

Napretkom tehnologije očekuje se kako će troškovi proizvodnje električnih vozila padati, a s time i njihova cijena. I dok će električna vozila biti dostupnija, očekuje se kako će konvencionalno pogonjeni automobili zbog strožih emisijskih standarda biti sve skuplji. Mnogi predviđaju kako će im se cijena vrlo brzo izjednačiti, a s time bi trebao rasti i udio ECV-a na tržištu novih vozila.