Postajemo sve gluplji? Kvocijent inteligencije ljudi u opadanju od 19. stoljeća
Ilustracija: Shutterstock
MOŽDA je tehnologija koju osmišljavamo sve "pametnija", ali novo je istraživanje pokazalo da je ljudska inteligencija globalno u opadanju. Točnije, istraživači su došli do podataka da su suvremeni "zapadnjaci" izgubili 14 bodova IQ-a u prosjeku u odnosu na one koji su živjeli u viktorijansko doba.
Razlog tom opadanju, tvrdi jedan od pokretača istraživanja, dr. Jan te Nijenhuis, profesor psihologije na amsterdamskom Sveučilištu, jest činjenica da žene s višim kvocijentom inteligencije imaju manje djece od onih s nižim kvocijentom inteligencije. Ovo nije prvi put da se na taj način povezuje kvocijent inteligencije i sklonost k reprodukciji, ali to nije niti prvi dokaz o potencijalnom opadanju ljudske inteligencije, tvrde te Nijenhuisovi kolege, to se dogodilo puno ranije:
"Smanjenje ljudske inteligencije (ako je do njega uopće došlo) počelo je u vrijeme kad je prirodna selekcija postala opuštenija", kazao je dr. Gerald Crabtree, profesor patologije i razvojne biologije na Stanfordu i dodao: "To se dogodilo kad su naši preci počeli živjeti u gradovima i imali osiguranu opskrbu hranom".
S druge strane, dr. te Nijenhuis i njegovi suradnici proučavali su rezultate 14 istraživanja o inteligenciji provedenih između 1884. i 2004. godine, uključujući i jedno koje je proveo Sir Francis Galton, engleski antropolog i rođak Charlesa Darwina. Svako od tih istraživanja ispitivalo je takozvanu vizualnu reakciju ispitanika (koliko im je dugo trebalo da pritisnu tipku kao reakciju na viđenu stimulaciju). Vrijeme potrebno za reakciju odražava brzinu mentalnog procesuiranja osobe te se smatra glavnim pokazateljem ukupne inteligencije, piše Huffington Post.
Krajem 19. stoljeća prosjek vizualnih reakcija bio je oko 194 milisekunde, pokazale su analize. U 2004. ta se brojka popela na 275 milisekundi. I iako su sprave koje su mjerile vrijeme krajem 19. stoljeća bili puno manje precizne nego one koje se upotrebljavaju danas, dr. te Nijenhuis tvrdi da su ti podaci itekako usporedivi.
Neka su druga istraživanja pokazala znatni rast ukupne inteligencije od 1940-ih naovamo, a taj se fenomen naziva Flynnovim efektom. Ali, te Nijenhuis objašnjava da Flynnov efekt odražava utjecaj faktora okoline, kao što su bolji edukacijski sustavi, higijena i prehrana, te na taj način "kamuflira" stvaran pad genetski naslijeđene inteligencije u zapadnomu svijetu.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati