Foto:: Index

PRIPADNICI HOS-a danas su se na dan osnivanja takozvane Nezavisne Države Hrvatske postrojili u Splitu ispred spomenika u naselju Split 3.

Riječ je o proslavi obljetnice osnutka IX. bojne Rafael vitez Boban koja je osnovana na dan obljetnice osnutka kvislinške Nezavisne Države Hrvatske. Ratni zapovjednik IX. bojne HOS-a je Marko Skejo, poznat po svojim "Hitler brčićima".

Skup je počeo intoniranjem himne i pozdravom "Hvaljen Isus i Marija", nakon čega su HOS-ovci položili vijence na spomeniku poginulim pripadnicima bojne. Mahali su zastavom na kojoj piše "Jasenovac - Za dom spremni".

Pozdraviti su ih došli dožupan, državni tajnik iz ministarstva branitelja i splitski dogradonačelnik Šundov.

"Ovo je rođendan HOS-ovaca. Drago mi je što štujete ovo", rekao je čovjek s Hitler brčićima Marko Skejo.

"Ginulo se za krst, čast i slobodu zlatnu. Zemlja je toliko bila natopljena krvlju", dodao je Skejo koji u jednom trenutku nije mogao pronaći nastavak govora koji je čitao pa je nastala tišina pola minute.

"Teška je suza majke, teška je suza djeteta, ali još je teža suza ratnika. Vidimo da oni koji su izabrani od naroda izigravaju taj narod i nisu vjerodostojni. Oni ne priznaju da su otac i majka temelj obitelji", dotakao se čovjek s Hitler brčićima i Istanbulske konvencije.

HOS-ovci su nekoliko puta urlali "Za dom spremni".

I prošle godine ustaše su u Splitu urlikale "Za dom spremni", zbog čega je policija najavila istragu.

Skandal je prije tri godine izazvao tadašnji SDP-ov gradonačelnik Splita Ivo Baldasar koji se pojavio na obljetnici HOS-a, a prema njegovim riječima to je htio i prošle godine, ali su ga spriječile obveze. Prošle godine na ovom događaju pojavio se i Željko Glasnović.

Što je bila NDH?

Nezavisna Država Hrvatska uspostavljena je 10. travnja. Nije dugo trebalo da režim NDH pokaže svoje pravo lice. Krenuli su rasni zakoni i ubijanja drugih, ponajviše Židova, Srba i Roma, ali i mnogih Hrvata. 22. svibnja 1941. ustaške vlasti donijele su odluku da Židovi moraju nositi žutu traku sa znakom.

Progoni drugih naroda (ali i Hrvata koji se nisu slagali s režimom) zgrozili su velik broj građana koji su očekivali da će NDH uistinu biti nezavisna i hrvatska, a ne nacistička paradržava. Koliko god su se zločini nad Srbima, počinjeni uglavnom u selima, u to doba cenzuriranih tiskovnih medija mogli neko vrijeme i sakriti, toliko je presija prema Židovima naseljenim u gradovima i često nositeljima umjetnosti i kulture, bila odmah i jasno vidljiva.

Progoni Židova koje su provodili ustaše u želji da se dodvore Nijemcima bili su gori nego u mnogim drugim okupiranim državama, pa čak i gori nego u Italiji (represija prema Židovima bila je slična i gora jedino još u Nedićevoj Srbiji, a zanimljivo je i da je izgledno da su ustaše i četniici u mnogo slučajeva jako dobro surađivali iako su nominalno bili neprijatelji). Da bi sramota bila potpuna, Hrvati su za naciste bili "niža rasa“. Slaveni.

Kraj priče o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj započeo je svega dva mjeseca nakon njenog proglašenja. Pavelić i ekipa, u želji da sačuvaju malo vlasti u Zagrebu, Italiji prepuštaju najveći dio hrvatske obale. Potpisuju se Rimski ugovori kojima je prodana hrvatska obala, a potpisano je i da Hrvatska neće imati mornaricu. Da bi izdaja bila potpuna, Pavelić je talijanskog kralja postavio za hrvatskog kralja.

Pavelić je ostao uz Hitlera i naciste do kraja. Međutim, svoju vojsku je napustio. Još 1944. godine obitelj šalje u Austriju, a iz Zagreba je pobjegao 6. svibnja 1945. Završio je u Argentini gdje je, što bi rekla Kolinda, pronašao prostor za slobodu i svjedočenje domoljublja.