Foto: Pixsell/Matija Habljak

U ISTANBULSKOJ konvenciji nema nikakva pokušaja izmjene rodnih uloga, već je njezina svrha edukacija protiv rodnih stereotipa da je žena inferiorna, poručuje Vijeće Europe i poziva države članice povodom Međunarodnog dana žena da ratificiraju Konvenciju kojoj je svrha spriječiti i ukinuti nasilje nad ženama.

Vijeće Europe zadnjih mjeseci uočava da nekoliko vlada odugovlači s ratifikacijom Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (poznatije kao Istanbulska konvencija), koju su gotovo sve države članice potpisale, a 28 i ratificiralo, piše u priopćenju za medije.

"Magla pogrešnih shvaćanja"

Ta vodeća europska organizacija za zaštitu ljudskih prava poziva države da "rasprše maglu pogrešnih shvaćanja" da je svrha konvencije nametnuti "rodnu ideologiju" ili da je ona "protiv tradicionalnih obiteljskih vrijednosti".

Hrvatska je jedna od država u kojima ratifikacija izaziva oštre rasprave u parlamentu, civilnom sektoru i stručnim krugovima.

"U Konvenciji nema nikakva pokušaja izmjene rodnih uloga", objašnjava u videoisječku Bridget O’Loughlin, izvršna tajnica Istanbulske konvencije.

Međutim, u Konvenciji se kaže da je zbog rodnih uloga koje su do danas izgrađene žena često  smatrana "manje važnom ili manje utjecajnom".

Rodni stereotipi

Zbog takvih "rodnih stereotipa" žena je ranjivija od muškarca kad je riječ o nasilju, kaže O'Loughlin.

"Ne čujete često da je muškarac premlaćen samo zato što je muškarac. S druge strane, nasilje u svim segmentima života - bilo u politici, u obitelji, na ulici, na društvenoj mreži - upereno je prema ženi upravo zato što je žena", objašnjava ona.

Ono što Konvencija zahtijeva jest edukacija koja će prekinuti stereotipe temeljene na ideji da su žene inferiorne muškarcima, kao i ideju da je u redu ako muškarac tuče ženu.

Nema zahtjeva o istospolnom braku

U Konvenciji nema "nikakvih zahtjeva" prema državama da priznaju istospolni brak i jedina je njezina svrha spriječiti nasilje i progoniti počinitelja.

U tekstu nema nikakvog zahtjeva za legalnim priznavanjem trećeg spola ili transrodnih osoba, jedino postoji zahtjev da "nitko ne smije biti diskriminiran", kaže O'Loughlin.

Ističe da Konvencija treba zaštititi sve osobe od nasilja, ne samo žene i djevojčice, nego i muškarce i dječake.

U Hrvatskom saboru Konvencija je izazvala dugotrajne rasprave, a oporba optužuje vladajuće zastupnike da odugovlače staviti je na dnevni red i zbog toga je najavila interpelaciju.

Prevažno pitanje

Zbog Konvencije spore se i civilne udruge, ali  i stručnjaci. Jedni ističu da je rod znanstveni pojam, nužan u analizi događaja u svijetu ako analiziramo žene i muškarce kroz povijest. Drugi, poput Znanstvenog vijeće za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), drže da se Konvencijom žele plasirati znanstveno nedokazane teze o rodnom i spolnom ustroju čovjeka.

Ukidanje nasilja nad ženama prevažno je pitanje da bi se odbacilo zbog magle nastale pogrešnim tumačenjima Istanbulske konvencije, zaključuje VE, najstarija paneuropska organizacija koja ima 47 država članica od kojih 28 članica EU-a, a nad kojom u svibnju Hrvatska preuzima šestomjesečno predsjedanje.  

Sve države članice Vijeća Europe potpisale su Europsku konvenciju o ljudskim pravima, međunarodni ugovor kojemu je cilj zaštita ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Europski sud za ljudska prava nadgleda provedbu Konvencije u državama članicama.