Znanstvenici upozoravaju: Vrste izumiru brže nego ikada, na rubu smo novog masovnog izumiranja
Foto: Shutterstock
ZNANSTVENE prognoze o pogubnom utjecaju čovjeka na prirodu počele su se ostvarivati.
Studija objavljena u magazinu "Science" otkriva da su biljne i životinjske vrste prije pojave čovjeka izumirale sporije, a sada izumiru tisuću puta brže. Istraživači su promatrali brzinu izumiranja u prošlosti i sadašnjosti. Glavni autor studije, biolog Stuart Pimm sa sveučilišta Duke, tvrdi da smo na rubu šestog masovnog izumiranja.
"Hoćemo li to izbjeći ili ne, ovisit će o našim djelima", kaže Pimm.
Ova studija nije se fokusirala na broj izumrlih vrsti. Promatrali su godišnju stopu mortaliteta na milijuna vrsti. 1995. godine Pimm je izračunao da je mortalitet na Zemlji prije pojave čovjeka bio 1, a stopa moraliteta sada je između 100 i tisuću.
Stopa mortaliteta samo će se povećavati ako se ovakav trend nastavi. Stručnjaci upozoravaju kako još uvijek imamo velike rupe u znanju. Hitno moramo razjasniti koliko vrsti postoji, gdje žive i kako se njihova populacija mijenja, pogotovo u slučaju najraznolikijih grupa organizama na Zemlji.
Mnogo je faktora koji u kombinaciji utječu na mortalitet, ali najvažniji faktor je gubitak staništa. Vrste više ne mogu pronaći mjesto za život jer ljudi zauzimaju i mijenjaju prostor. Invazivne vrste zbog prenapučenosti istiskuju one urođene, a klimatske promjene utječu na to gdje te vrste mogu preživjeti.
Dobar primjer za to je bjelouhi marmozet. Njegovo stanište smanjilo se zbog razvoja građevine u Brazilu i druga vrsta marmozeta preuzela je njihovo prirodno stanište. Zbog toga se bjelouhi marmozet sada nalazi na listi ugroženih životinja.
Morski pas trupan oblokrilac (Carcharhinus longimanus) nekada je bio jedan od najmoćnijih predatora na Zemlji, ali zbog velikog izlova danas ga se rijetko viđa. "Ako nešto ne napravimo, sve će ovo krenuti putem dinosaura", kaže morski biolog Boris Worm.
U prošlosti je velika većina života na zemlji nestala u masovnim izumiranjima koja se najčešće povezuju s udarima gigantskih meteora. Prije otprilike 252 milijuna godina na Zemlji je nestalo 90 posto vrsti, a prije 66 milijuna godina s dinosaurima je izumrla svaka treća vrsta.
Pimm kaže kako ipak ima nade, a u spašavanju ugroženih vrsta pomoći će tehnologija i laici. Oni će zahvaljujući pametnim telefonima i aplikacijama moći locirati te vrste. Kada ih biolozi pronađu moći će spasiti njihova staništa i organizirati parenje u zatočeništvu.
Primjer uspješnog spašavanja vrste je zlatni lavlji tamarin.
Prije nekoliko desetljeća mislilo se da su maleni primati izumrli zbog gubitka staništa, ali kada je njih 200-tinjak pronađeno u udaljenim dijelovima Brazila biolozi su ih spasili zahvaljujući programu parenja u kontroliranim uvjetima i osigurali im nova šumska staništa.
"Sada imamo više tamarina nego mjesta na koja ih možemo staviti", zaključio je Pimm.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati