Foto: Hina, Index

*Iako bi u vladi voljeli da hrvatska javnost misli da je kriza Agrokora zapravo stigla "preko noći", a mudra politika HDZ-ove vlade uskočila "brzo i preventivno", jasno je kako su do jučer gotovo sve državne institucije i bitni ljudi radili na očuvaju poslovnog carstva Ivice Todorića.

Upravo taj lanac čuvanja tajne propasti Agrokora doveo je na kraju do jedne od najvećih afera u hrvatskoj vladi koja se ogleda u "Lex Agrokoru".

U serijalu od sedam članaka "Todorićevi pomagači", bavimo se upravo njima. Poreznoj upravi, aktualnim ministrima, HBOR-u, Ministarstvu financija, Hanfi, Mirovinskim fondovima, HNB-om, bankama i Fondovima, koji su radile sve za Gazdu. Ivicu Todorića.

> TODORIĆEVI POMAGAČI 2. DIO Novac svih zaposlenih građana preko Mirovinskih fondova slijevao se u Agrokor

O SKLADNOM odnosu Agrokora i HNB-a dovoljno govori činjenica da je Todorić praktički imao svog privatnog guvernera, Željka Rohatinskog. On je u Agrokoru započeo karijeru, pa je dvanaest godina upravljao HNB-om, da bi se 2012. vratio u Agrokor kao Todorićev savjetnik.

U međuvremenu se ispostavilo da ga je pred kraj guvernerskog mandata Todorić i direktno financirao. Otkupio je gubitašku tvrtku njegove supruge, u čijem je portfelju jedina prava vrijednost bila kuća obitelji Rohatinski. Na kraju kreativne transakcije Todorić je pokrio njihove dugove, a Rohatinski ponovno dobio kuću.

Todorić ga uhljebio u znak zahvale za guvernerski rad

Prelazak iz HNB-a u Agrokor Rohatinski je objasnio džentlmenskim dogovorom između njega i Todorića, po kojem se mogao vratiti, pa je to i učinio, iako je imao ponudu Goldman Sachsa. Drugi odlazak iz Agrokora nije bio tako idiličan: kada je Todorić propao i država je preuzela upravljanje, Rohatinski je otišao u mirovinu pravdajući se da je radio samo makroekonomske analize i nije imao  gotovo nikakve veze s poslovanjem. I sam je dakle svoj posao opisao kao pomalo nepotreban, pa je jasno da ga je Todorić zapravo uhljebio u znak zahvale za minuli, guvernerski rad.

Aktualni guverner Boris Vujčić hvali se pak kako je Agrokoru srezao financiranje od domaćih banaka. Za taj potez nove uprave HNB-a, kojim su mu smanjili kratkoročno kreditiranje za 3,5 milijarde kuna, doznali smo tek kada je Todorić iselio iz Tornja. To je lice priče, ali ona ima i naličje: Agrokor je brzo našao novi model financiranja za koji HNB tvrdi da nije nadležan.

Iako je jedan od njihovih zadataka financijska stabilnost države, nisu primijetili novi balon: 7,4 milijarde mjenica, od čega su interne unutar grupe iznosile 4,2 milijarde i još 3,2 milijarde vanjskih.
Prebacivali su lopticu na Hanfu, jer su nadležni za nadzor nad faktoring društvima, a oni su se branili da je sabor inicijativom Zdravka Marića koji je došao iz Agrokora, odgodio Zakon o faktoringu pa nisu mogli izricati nadzorne mjere. Nisu ni oni ostali dužni HNB-u, šef Hanfe isticao je da faktoring društva financiraju banke.

Banke financirale Agrokor putem mjenica, a HNB tvrdi da nije kriv

Nekoliko je vrsta transakcija kojima su banke financirale Agrokor putem mjenica. Prvo, direktne mjenice koje je Agrokor izdavao dobavljačima, a ovi su ih zatim diskontirali u bankama. Drugi primjer su regresne mjenice koje su banke diskontirale preko faktoring društava, a po kojima je platitelj bio Agrokor, dok su dobavljači bili regresni jamci. Treći je slučaj tzv. shadow banking, u kojem je Agrokor izdavao trasiranu mjenicu dobavljaču, na osnovi koje bi dobavljač izdao vlastitu mjenicu prema faktoring društvu koje je istu ponovo unovčilo - u banci.

"Trgovanje mjenicama je u ingerenciji HNB-a", prozivali su guvernera mnogi, pa i potpredsjednica vlade Martina Dalić. "Mjenice nemaju veze s HNB-om. Kada se mjenica izda, ona živi svoj vlastiti život, i sami poduzetnici moraju procjenjivati rizike", branio se Vujčić.

Činjenica je međutim da su banke dužne prijavljivati sve transakcije HNB-u, pa tako i mjenični posao koji je bujao iz godine u godinu. U 2016. su faktoring društva, mnoga u vlasništvu banaka, imala promet od 19 milijardi kuna, a čak 15 milijardi odnosilo se na mjenice. Teško je povjerovati da nitko nije primijetio takvu naglu živost jednog poprilično zastarjelog financijskog instrumenta.

HNB smanjio izloženost, ali nisu prekinuli dotok novca Todoriću

Banke su ostvarivale veliku dobit i aktivno sudjelovale u financiranju Agrokora i napuhivanju balona mjenica.  I državne banke davale su kredite faktoring društvima s jamstvima mjenica Konzuma i garancijskim instrumentima dobavljača. Ako je faktoring kuća došla po kredit sa zadužnicom prema Konzumu od 20 milijuna kuna, jasno je da Todoriću nije bio prekinut dotok novca i da su svi zajedno i dalje puhali u taj balon.

Sada banke traže od dobavljača da dignu kredit i pokrivaju regresno pravo, dok im matična banka istovremeno smanjuje kreditne okvire. Tko ne preživi takav ritam, završit će u predstečajnoj nagodbi. Za sada su je zatražili AWT International, Granolio i Unex. I Zvečevo, ali to je nešto drugačiji slučaj, vezan uz Agrokorove pozajmice, a ne mjenice.  

Guverner inače predsjedava Vijećem za financijsku stabilnost, u kojem su još i šef Hanfe, Petar Pierre Matek, ministar financija Zdravko Marić i Marija Hrebac iz DAB-a. To je tijelo prvi put objavilo zabilješku o Agrokoru u svibnju 2017. Vujčić pritom ponavlja kako su, kao i on, o Agrokoru svi sve znali. Problem je što i dalje smatra da je njegov posao bio završen smanjenjem opsega kreditiranja, nakon čega je jednostavno zažmirio na činjenicu da se kao posljedica njegova poteza pojavila nova rupa iz koje je Agrokoru nastavio nekontrolirano curiti novac.

I da, u javnom dostupnom izvještaju Vijeća za 2016. nije niti jednom riječju spomenuo Todorićevu kompaniju, Agrokor je postao tema tek u svibnju 2017. godine.

Puno prekasno.