NA Spomenpodručju Jasenovcu danas je održana komemoracija u povodu 59. godišnjice proboja logoraša iz jasenovačkoga logora, kada je u jednom danu poginulo njih 1100, a bijegom ih se spasilo tek stotinjak.

Odajući počast žrtvama logora, ali i preživjelim logorašima, ovogodišnji pokrovitelj komemoracije, predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks rekao je da je to mjesto i danas sinonim za neizmjerno stradanje i ljudsku patnju.

"Ljudi su ovdje pogubljeni samo zbog činjenice da su pripadali drugom narodu ili vjeri", rekao je Šeks. "Stoga ovaj zločin ostaje trajnim simbolom ljudske nesnošljivosti i mržnje te vječnim spomenikom tragičnih posljedica fašizma, nacizma i ustaškog režima", dodao je.

Istaknuo je da je antifašizam, koji se postavio kao brana tim ideologijama, danas univerzalno načelo suvremenog svijeta i neizostavan element svake demokracije.

Šeks je posebice podupro povjesničare i znanstvenike koji žele istražiti što potpuniju istinu o žrtvama jasenovačkog logora. "Jasenovac i ono što se ovdje dogodilo potvrđuje da su mir i suradnja među ljudima i narodima jedini put u ljudsku budućnost", istaknuo je Šeks, dodajući da su Hrvatska i svi čimbenici njezina političkog života odlučni "u osudi svih oblika ekstremizma, radikalizma te nacionalne i vjerske nesnošljivosti bez obzira na njihove izvore ili nositelje".

Predsjednik Savjeta javne ustanove Spomen-područja Jasenovca Slavko Goldstein rekao je kako je dvije i pol godine nakon osnutka Savjeta otkrivena "prava istina o karakteru jasenovačkog logora, dok je približno određen i broj stradalih".

"Prema rezultatima opsežnih istraživanja, ne može se govoriti o manje od 70 tisuća ili više od sto tisuća žrtava, a točan broj nikada se neće doznati", istaknuo je Goldstein. Rekao je kako je više od polovice jasenovačkih žrtava bilo je srpske nacionalnosti (stradalo ih je oko 50 tisuća), a slijede Židovi (oko 17 tisuća), Hrvati (oko 12 tisuća) i Romi (kojih je stradalo oko 10 tisuća). Među žrtvama je, dodao je, bilo i oko dvije tisuće pripadnika drugih nacionalnosti, najviše Bošnjaka.
"Ovim približnim brojkama pobijaju se preuveličavanja prema kojima je u Jasenovcu odneseno oko 700 tisuća života, ali i umanjivanja koja su tvrdila da broj žrtava ne prelazi dvije tisuće", rekao je.

"No, sa sigurnošću je utvrđen karakter jasenovačkog logora, koji je u prvom redu bio logor smrti, ali i radni, tranzicijski i kažnjenički logor", rekao je Goldstein. Tvrdnje da je u prvom redu riječ o logoru smrti, prema njegovim riječima, "potkrepljuju saznanja da je dvostruko više osoba u Jasenovcu ubijeno nego što ih je izašlo ili premješteno na druga mjesta".

Kao zadaću Javne ustanove Spomen-područja Jasenovca Goldstein je istaknuo predstavljanje istine javnosti. Ona se na odgovarajući način treba predstaviti školskoj djeci, građanima i široj javnosti, u čemu, ustvrdio je, "postoji i puna potpora hrvatske vlasti".

Osim preživjelih logoraša i oko tisuću posjetitelja, na komemoraciji su bila izaslanstva predsjednika Republike i Vlade, koordinacije židovskih općina, zatim veleposlanici akreditirani u Hrvatskoj te predstavnici udruga i nacionalnih manjina. Nakon komemoracije izaslanstva su u kriptu spomenika Kamenog cvijeta položila vijence i odala počast stradalima.

Na komemoraciji su pročitani brzojavi Srpskoga narodnog vijeća, Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske te predstavnika romskih udruga. Služene su i molitve za stradale logoraše, koje su predvodili vladika slavonski, episkop Sava, glavni rabin Hrvatske Kotel Da-Don i sisački imam Alem Crnkić.

Umjesto katoličkog bogoslužja, biskup Anton Škvorčević nedavno je u jasenovačkoj crkvi služio misu za sve stradale.