Treći dio - Od ZAMP-a do ACTA-e: ZAMP iznad zakona, na štetu naroda, zahvaljujući - Ivi Josipoviću!
Foto: Jure Mišković / Cropix
"IZNAD ZAMP-a ne postoji nitko i ništa. Oni su jedini, ni Sabor ni sud ne mogu im ništa. Oni sami diktiraju cijene i pišu pravilnike. Ti pravilnici su užasno nepravedni. Godinama se borimo protiv tog nameta, ali bez ikakvog uspjeha. Smanjili smo gotovo sve parafiskalne namete u turizmu, dobili smo i manji PDV, ali sa ZAMP-om ništa. Svi su nam izašli u susret jer je kriza, ali od ZAMP-a ništa. Uvijek nam kažu isto. Takav je zakon", istaknuo je u razgovoru za Index potpredsjednik Udruge poslodavca u hotelijerstvu Hrvatske Joško Lelas naglašavajući da već godinama bez uspjeha pokušavaju korigirati nepravedan pravilnik o plaćanju autorskih prava.
Štiti ih zakon
Podsjetimo, hoteli moraju plaćati naknadu za korištenje glazbe čak i ako nitko nije u sobi ili ako su gosti u sobi, ali ne uključuju televizijski prijemnik. Pravilnik ZAMP-a smatra hotelsku sobu javnim prostorom, dok ugostiteljima naplaćuje po broju stolica u lokalu i to bez obzira na promet. Takvo plaćanje ovog nameta regulirano je Zakonom o autorskim pravima koji je prihvaćen 2003. godine, a zahvaljujući izravnom angažmanu tadašnjeg saborskog zastupnika Ive Josipovića, danas predsjednika Hrvatske, ujedno i tvorca ZAMP-a.
U razgovoru za Index Lelas kaže da je nepravedno da ZAMP naplaćuje naknadu na prazne hotelske sobe i stolice u restoranu jer nije logično da se naplaćuje nešto što se ne konzumira.
"Oni sami donose te svoje cijene. Pa to je nevjerojatno. Oni ne pitaju nikoga ništa. Sada opet vodimo pregovore s njima. Oni nam kao ruku pomirenja opet nude popuste. Ma, kakav popust!? Netko mora promijeniti Pravilnik ZAMP-a i njihov cjenik. Netko tome mora stati na kraj", kaže Lelas dodajući da su hotelijeri već godinama očajni zbog nepravednog nameta od strane ZAMP-a.
Ministarstvo turizma je nemoćno
Naknadu ZAMP-a vrlo bi rado ukinulo i Ministarstvo turizma ili bi barem promijenilo pravila s obzirom da se radi o parafiskalnom nametu. No, kako nam kažu, nemoćni su jer ZAMP štiti Zakon iz 2003. godine
"Plaćanje naknade po osnovi autorskih prava regulirano je zakonom, kao što je to slučaj i s drugim parafiskalnim davanjima. S obzirom da Ministarstvo turizma kroz najavljene strateške mjere nastoji dodatno ojačati konkurentnost hrvatskog turizma, podržavamo sve aktivnosti koje vode prema smanjenju parafiskalnih davanja i samim time jačaju turizam na međunarodnom turističkom tržištu", kažu nam u Ministarstvu turizma koje se nedavno izborilo da od 1. siječnja 2013. godine krene primjena niže stope PDV-a od 10 posto na ugostiteljske usluge, čime bi se povećala konkurentnost hrvatskog turizma.
ZAMP zaprepašten našim interesom
No, u ZAMP-u, su blago rečeno, bili zaprepašteni kada smo ih upitali za nepravedan odnos prema hotelijerima. Kažu da su zajedno s Udrugom hotelijera dogovorili uvjete i načine obračuna i plaćanja naknade za ponudu u hotelima, kao i da je naknada koja se danas primjenjuje ugovorena prije više godina s Hrvatskom udrugom hotelijera, a upravo traju pregovori s Hrvatskom udrugom poslodavaca u hotelijerstvu.
"Naknada za hotelske sobe naplaćuje se prema kapacitetu hotela za mjesece za koje hotel radi i iznosi u prosjeku dnevno 0,26 kuna po krevetu za tri prava na glazbu: autorsko, izvođačko i pravo proizvođača fonograma. Međutim upravo smo u pregovorima s Hrvatskom udrugom poslodavaca u hotelijerstvu, kao hotelijerskom krovnom udrugom u zemlji, o novom načinu i modelu plaćanja naknade prema popunjenosti za korištenje glazbe u hotelima", kaže nam Marina Ferić Jančić, glasnogovornica Hrvatskog društva skladatelja i Službe zaštite autorskih muzičkih prava.
Kako su nam rekli, riječ je o sasvim fer i normalnom plaćanju koje nije parafiskalni namet. Negirali su i bilo kakav sukob s hotelijerima.
Hotelijeri: Godinama pregovaramo pa ništa
Franko Palma, bivši predsjednik Izvršnog odbora Hrvatske udruge hotelijera, a danas savjetnik te udruge, također nam kaže da pregovori sa ZAMP-om traju već godinama.
Bez uspjeha; predstavnici ZAMP-a se uvijek vade na postojeći zakon. Kaže nam da su njihovi zahtjevi prema ZAMP-u gotovo isti još od 2007. godine: traže da se promijeni cijenik. To im zasad ne polazi za rukom.
"Mi to godinama tražimo i godinama nas odbijaju. Sada opet čujem da kreću pregovori", kaže Palma.
Predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske Kristian Šustar potvrdio nam je da zaista traju pregovori sa ZAMP-om te dodao da bi vrlo rado promijenili po njima nepravedan pravilnik o cijenama. No, glavna prepreka i dalje je Zakon iz 2003. godine.
Tko to kaže da se sluša glazba u praznim sobama?
Možda i najzanimljiviji dio je onaj da nitko osim Sveučilišta u Dubrovniku nije proveo ispitivanje o navikama gostiju u hotelskoj sobi. Medijski istraživački centar Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku proveo je tako istraživanje na reprezentativnom uzorku od 400 ispitanika, gostiju dubrovačkih hotela s 5 zvjezdica, u čijim je sobama dostupan brzi žični ili bežični Internet i koje imaju suvremene televizijske prijemnike.
Prema njihovom istraživanju, gotovo nitko od gostiju ne koristi ni radio, ni televiziju kao ni internet zbog glazbe već ih najviše zanimaju vremenska prognoza, vijesti i komunikacija na društvenim mrežama. Unatoč tome, Hoteli plaćaju ZAMP-u naknadu za glazbu jer tako nalaže Zakon.
"Ministarstvo turizma provodi razna tržišna istraživanja u turizmu samostalno i u suradnji s relevantnim institucijama, između ostaloga o stavovima i potrošnji turista, investicijama, bookingu i slično, ali ne provodimo ankete među hotelskim gostima o njihovu ponašanju u sobama", kažu nam u Ministarstvu turizma.
ZAMP: Sve je logično!
U ZAMP-u tvrde da je sasvim logično da će, ako postoji televizija, radio i internet, gosti čuti i glazbu. Prema tome, red je da se to i plati. No, konkretno istraživanje nisu radili.
"Radili smo istraživanje ekonomske opravdanosti visine naknade za veliki broj različitih televizijskih kanala (glazbeni, filmski, informativni…) koje kao ponudu hotel nudi svojim gostima, a prema ocjeni korisnika hotela. Istraživanje je na nacionalnom uzorku provela agencija Hendal. Prosječna cijena vrijednosti ove usluge kreće se oko 22 kune, više od 50 posto ispitanika smatra da ona vrijedi više od 15 kuna, a gotovo 25 posto ispitanika za tu bi uslugu platilo više od 45 kuna", poručuju iz ZAMP-a.
> Prvi dio - Od ZAMP-a do ACTA-e: Kako se Josipović obogatio, a kako je "pokraden" Johnny Štulić
> Reakcija ZAMP-a: Ne poznate teoriju, zakon je dobar, a naš monopol je pravilo u svijetu
> Drugi dio - Od ZAMP-a do ACTA-e: Umjesto novinarima, novac otišao skladatelju Josipoviću
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati