Foto: M Mijošek/Glas Istre

SINDIKAT zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske protivi se pokretanju stečaja nad trgovačkim društvom Mirna Rovinj, jer smatra da za to nema razloga i učinit će sve da se sačuvaju radna mjesta i proizvodnja, najavio je danas na konferenciji predsjednik PPDIV-a Šimo Orešković.

> Trebaju nam Jutarnji i Cammeo, ne i riba iz Rovinja: Mirna poslana u stečaj!

Poziv Liniću: Neka spriječi stečaj!

Pozvao je Ministarstvo financija kao najvećeg vjerovnika i ministra Slavka Linića da spriječe stečaj Mirne te najavio žalbu na odluku o stečaju za koju se nadaju da će biti prihvaćena. Najavio je i prosvjede ispred Ministarstva financija i štrajk kako bi upozorili na štetnost stečaja za Mirnu te izrazio nadu da će se pronaći neko rješenje kao što je i za Imunološki zavod."

Ako postoji bilo kakav način da se sačuva proizvodnja i radna mjesta u Mirni spremni smo ga podržati", poručio je Orešković. Podsjetio je da je Linić najavio borbu za svako radno mjesto pa ih tim više čudi odluka Ministarstva financija u uvjetima kada je više od 380.000 nezaposlenih. Upitao je kakva je to socijaldemokratska vlast koja odbija socijalni dijalog.

Podsjetio je da je na jučerašnjem ročištu predstečajne nagodbe Ministarstvo financija glasovalo protiv izmijenjenog plana financijskog i operativnog restrukturiranja i time otjerao Mirnu u stečaj. Koja je svrha predstečajne nagodbe kada Ministarstvo financija može spasiti radna mjesta i proizvodnju na podmukao način tjera Mirnu u stečaj, pita Orešković.

Mirna je likvidna i sve obveze izvršava redovito!

Mirna ostvaruje maksimalnu proizvodnju u dvije smjene, u potpunosti je likvidna i sve svoje obveze izvršava redovito. Povećala je kapacitet proizvodnje na 200.0000 konzervi dnevno, odnosno 22,7 milijuna konzervi prošle godine, od čega se 75 posto proizvodnje izvozi. Ima punu zaposlenost 254 radnika, a o njima ovisi 400 kooperanata, ribara i njihovih obitelji, istaknuo je Orešković.

Tko želi izgraditi marinu i uništiti Mirnu?

Sindikalni povjerenik PPDIV-a u Mirni Rovinj Evelino Marić rekao je da su tražili su strateškog partnera no nije im se javio, iako su očekivali i željeli da bi to mogla biti Podravka. Napomenuo je da se u Rovinju odmah pokraj tvornice Mirna planira izgraditi marina pa sumnja da je nekome to možda zasmetalo pa ju nastoji uništiti. Radi se o atraktivnom zemljištu, višestrukom vrjednijem od starog poreznog duga koji je s kamatama narastao na 40 milijuna, i možda je netko na njega "bacio oko".

Član Radničkog vijeća Mirne Aldo Simonelli podsjetio je da se Mirni promijenilo 17 uprava da je izgubljena flota brodova i oko 400 radnih mjesta, a da za to nitko nije odgovarao. Znamo raditi i nećemo stati kao ni puno puta do sada, poručio je Simonelli dodavši kako imaju 140-godišnju tradiciju i da za njihove proizvode postoji interes.

Sponza: Nastavit ćemo se boriti za Mirnu

Unatoč naporima Grada Rovinja i potencijalnim investitorima, država je presudila - jedna od najstarijih tvornica na ovim prostorima, rovinjska tvornica za preradu riba Mirna proglasila je stečaj. Grad Rovinj je glasao za spas tvrtke, no Ministarstvo financija, odnosno država najveći je vjerovnik. Ukupni je dug trgovačkog društva 37 milijuna kuna, od čega veći dio, 27 milijuna kuna, potražuje Ministarstvo financija.

Rovinjski gradonačelnik Giovanni Sponza nije skrivao nezadovoljstvo kazavši kako se suosjeća sa svim radnicima i ribarima kao kooperantima te sa svim članovima njihovih obitelji.

"Sada je prije svega na Trgovačkom sudu hoće li prihvatiti i proglasiti stečaj. Ako to tako bude, onda je sve u rukama stečajnog upravitelja. Na priču o eventualnom stečaju i stečajnom upravitelju gledam na način pozitivnog primjera jednog Peveca koji je završio dobro i zato držim da sada doista treba stati na loptu, da treba ostati hladne glave, ponajviše zbog radnika, zbog ribara", izjavio je Sponza te dodao kako treba ostati odgovoran i zbog nastavka proizvodnje.

"Nama je definitivno dosta onih koji Mirnu vide kroz business nekretnina i njeno rentanje i zato se hoćemo svim dopuštenim sredstvima boriti kako bi učinili sve da Mirna prije svega opstane, da nastavi s proizvodnjom, ali isto tako da se onda nađe jedan iskreni strateški partner koji će učiniti sve kako bi se Mirna razvijala, kako bi rasla. Tu maksimalno moramo uložiti energiju. Bitka nije gotova i nastavljamo se dalje boriti", kaže Sponza.

Evo objašnjenja Ministarstva financija

Ministarstvo financija objavilo je priopćenje u kojemu su pojasnili zašto nisu mogli glasati za prijedlog. Prenosimo ga u cijelosti:

"Ministarstvo financija uložilo je sve napore kako bi se postupak predstečajne nagodbe MIRNA d.d. pozitivno okončao, ali nije moglo sudjelovati u glasovanju koje je temeljeno na zahtjevu koji nije u skladu sa Zakonom, te društvo Geneza d.o.o. koje je navedeno kao strateški partner nije dostavilo nikakvu garanciju banke niti pismo namjere iz kojega bi bilo razvidno da može izvršiti dokapitalizaciju kako je navedeno u dopuni izmijenjenog plana.

U vezi postupka predstečajne nagodbe MIRNA d.d. iznosimo kronologiju koja slijedi:

    Dana 19.07.2013. godine rješenjem Financijske agencije otvara se postupak predstečajne nagodbe nad dužnikom MIRNA d.d.
    Dana 24. 09. 2013. godine donijeto je rješenje o utvrđivanju tražbina. U navedenom Rješenju tražbine Ministarstva financija utvrđene su u iznosu od 27.037.280,97 kuna.
    Dana 31.10.2013. godine dužnik je podnio zahtjev za produženje roka za provođenje postupka predstečajne nagodbe.
    Dana 13.11.2013. godine Savjetodavno vijeće Ministarstva financija donijelo je pisanu odluku o odobrenju produženja roka za provođenje postupka predstečajne nagodbe društvu MIRNA d.d. za dodatnih 60 dana.
    Dana 30.12.2013. godine Financijska agencija donosi zaključak kojim se zakazuje ročište za glasovanje o izmijenjenom planu ponuđenom od strane dužnika Mirne d.d.
    Dana 13.01.2014. godine otvoreno je ročište za glasovanje o planu financijskog i operativnog restrukturiranja. Na istom je ročištu Nagodbeno vijeće prije otvaranja ročišta za glasovanje o planu dužnika zaprimilo dva pismena koja neposredno utječu na redovan nastavak istog ročišta. Prvo pismeno je prijedlog dužnika Mirna d.d. upućeno Savjetodavnom vijeću MFIN-a za produženje roka za provođenje postupka predstečajne nagodbe koje je zaprimljeno i objavljeno prije ročišta za glasovanje. Drugi podnesak je zahtjev dužnika za odgodom ročišta za glasovanje kojem je i udovoljeno te je ročište odgođeno.
    Dana 04.02.2014. dužnik objavljuje drugi izmijenjeni plan, te je 05.02.2014. objavljen nacrt predstečajne nagodbe.
    Dana 11.02.2014. dužnik objavljuje treći izmijenjeni plan.
    Dana 12.02.2014. objavljena je dopuna drugog izmijenjenog plana u kojoj se između ostaloga uvjetuje ulazak skupine financijske institucije u kapital Društva na način da isto moraju odobriti društvo Geneza d.o.o. i Grad Rovinj što nije u skladu sa Zakonom jer društvo Geneza d.o.o. nije niti vjerovnik u postupku, a sukladno Zakonu kada se nudi ulazak u temeljni kapital pretvaranjem potraživanja jedino što se mora ponudi je i alternativni način namirenja ali se ne može uvjetovati vjerovnika da netko drugi osim njega može odlučiti da li će se njegovo potraživanje pretvoriti u kapital Društva.

Prijedlog dužnika u dopuni plana: je namirenje prioritetne tražbine kroz dodatnu dokapitalizaciju strateškog partnera Geneza d.o.o koji će u navedenom iznosu dodatno dokapitalizirati društvo u roku od 12 mjeseci od dana pravomoćnosti sklapanja predstečajne nagodbe, a koji će biti isključivo upotrijebljen za namirenje prioritetnih tražbina. Po Zakonu prioritetne tražbine ne mogu biti predmet nagodbe te se iste moraju odmah podmiriti, a iste se niti ne trebaju navoditi u planu restrukturiranja. Dodatna dokapitalizacija Geneze d.o.o. ne mijenja prvotnu dokapitalizaciju u iznosu od 3.507.400,00 kuna sa kojom će društvo Geneza d.o.o. dokapitalizirati društvo Mirna d.d. u roku 90 dana od pravomoćnosti predstečajne nagodbe. Zbog dodatne dokapitalizacije Geneza d.o.o. neće otkupljivati potraživanje vjerovnika HPB d.d. Zagreb. Dodaje se mogućnost drugoj skupini vjerovnika – financijske institucije da se odluče između dokapitalizacije ili repreprograma duga na način da se 60 % ukupne tražbine umanjuje, a ostatak duga se otplaćuje na period od 5 godina uz jednu godinu počeka ( 1+4) uz kamatu 4,5 %. Odabir načina namirenja vjerovnika druge skupine – financijske institucije provest će se uz izričitu suglasnost strateških partnera Grada Rovinja i Geneza d.o.o.

    Dana 13.02.2014. na 210 dan od otvaranja postupka održano je ročište za glasovanje obzirom na zauzeti stav Ministarstva financija na zapisnik je dana izjava da će MFIN glasovati za prihvaćanje plana na način da Hrvatska poštanska banka d.d. pretvara svoja potraživanja u iznosu od 4.557.232,84 kn u kapital Društva te da dodatnu dokapitalizaciju predviđenu navedenim planom može izvršiti samo HPB d.d. odnosno vlasnik naprijed navedenog iznosa potraživanja (kako je navedeno u Rješenju od 05.02.2014.)
    Predstavnik HPB d.d. se usuglasio i podržao stav Ministarstva financija. Na ovu izjavu zatraženo je očitovanje dužnika, na što je dužnik izjavio da se ne može usuglasiti s navedenim prijedlogom MFIN te da ostaje kod plana gdje Grad Rovinj i Geneza d.o.o. kao strateški partneri daju suglasnost za prijedlog dopune plana od 12.02.2014. prema alternativi dokapitalizacije odnosno reprograma kao i ostalog kako je navedeno u dopuni plana.
    Predsjednica Nagodbenog vijeća ZG07 se očitovala da nikakve promjene nisu dopuštene na samom ročištu te da se glasuje za plan koji je objavljen 04.02. i dopuna od 12.02.2014.

Obzirom na navedeno, a bez glasa Ministarstva financija, plan nije prošao.

Iz navedenoga je razvidno da Društvo Mirna d.d. od dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe do 210 dana koji je ujedno i zadnji dan nije poduzimala sve potrebne radnje kako bi se Društvo restrukturiralo, odnosno, kako bi se predstečajna nagodba završila jer je prvo i jedino ročište održano 13.02.2014. godine. Prvo ročište nakon utvrđivanja tražbina (24.09.2013. godine) bilo je zakazano tek za 30.12.2013. godine s time da niti to ročište nije održano na zahtjev Dužnika. Društvu je rok od 120 dana istekao 17.11.2013. godine, a da nije bilo održano niti jedno ročište za glasovanje te je Savjetodavno vijeće donijelo odobrenje o produžetku roka na dodatnih 90 dana te niti u dodatnom roku nije održano niti jedno ročište do ročišta održanog 13.02.2014. godine jer je ročište koje je bilo zakazano za 30.12.2013. godine otkazano na zahtjev Dužnika. "