Foto: Index

KERUMOV zamjenik Jure Šundov izgubio je spor kojeg je protiv njega vodila splitska gradska tvrtka Čistoća za naknadu koju je neosnovano primao za rad u Skupštini društva. Nepravomoćnom presudom splitskog Općinskog suda Šundov je u obavezi vratiti 62.491,52 kune zajedno sa gotovo 17 tisuća kamata za utuženo razdoblje od početka 2011. godine do lipnja 2013. godine, kada je došlo do smjene vlasti.

Čistoća je podnijela tužbu sredinom listopada 2014. godine, nakon što je Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa utvrdilo da Šundov nije mogao primati naknadu mimo svoje dogradonačelničke plaće. Splitski gradonačelnik Ivo Baldasar zatražio je od Šundova da novac vrati, no on za to nije htio ni čuti. Tužila ga je Čistoća, ali i još nekoliko gradskih firmi u kojima je predstavljao Skupštinu društva umjesto gradonačelnika Keruma.

Šundov: Sve je bilo po zakonu

Šundov je u odgovoru na tužbu naveo da je primao mjesečnu naknadu od 1.900 kuna temeljem generalne punomoći gradonačelnika Keruma koja se temeljila na odluci Poglavarstva iz srpnja 2004. godine. Smatrao je, stoga, da je sve bilo po zakonu i utemeljeno na važećim pravnim aktima Grada Splita. Šundov je tako držao i da odluka Povjerenstva o sprječavanju sukoba interesa nije od značaja u ovom sporu jer valjanost gradskih akata nitko nije doveo u pitanje. Istaknuo je i kako je odluka Povjerenstva donijeta nakon što je prestao obnašati dužnost predsjednika Skupštine društva te kako retroaktivna primjena propisa nije pravno dopuštena, niti prihvatljiva.

Sud: Nepoznavanje prava ne ispričava

Sud se pozvao na odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa, odnosno, ono što je utvrdilo Povjerenstvo, a to je da Šundov nije mogao primati ekstra naknadu mimo plaće. Sve i da nije postojala odluka Povjerenstva, bio bi u obvezi vratiti primljenu naknadu, konstatirao je sud.

U obrazloženju presude navedeno je da nepoznavanje prava ne ispričava, odnosno da to nisu opravdani razlozi zbog kojih se mogao opravdati položaj tuženika. Šundov se pozivao na odluke Grada Splita, no samo pravo za ostvarivanje naknade regulira Zakon o sprječavanju sukoba interesa te se taj zakon morao primijeniti u konkretnom slučaju, i to zato jer je tuženik obnašao dužnost dogradonačelnika pa se smatra dužnosnikom u smislu odredbe članka 3. stavka 1. točka 43. Zakona o sprječavanju sukoba interesa.