KAKO bi bilo da je djevojčica u Holokaustu imala Instagram? Na to pitanje pokušavaju odgovoriti pokretači profila koji je nedavno osvanuo na Instagramu pod imenom "Eva Stories", a osnovali su ga izraelski milijarder Mati Kochavi i njegova kći Maya, i to s jednim ciljem - približiti mladima priču o Holokaustu putem društvene mreže opisujući sudbinu Eve Heyman, piše Washington Post.

Eva Heyman je židovska djevojčica iz Mađarske koja je sanjala o tome da postane fotoreporterka i počela pisati dnevnik na svoj rođendan, 13. veljače 1944. U intervjuu za New York Times Kochavi i njegova kći rekli su da su pročitali desetke dnevnika koje su napisali tinejdžeri za vrijeme Holokausta prije nego što su izabrali priču Eve Heyman, koja je s 13 godina ubijena u Auschwitzu.

Na Instagramu Eva Stories objavljen je video koji daje presjek cijele priče, a ona se dan po dan objavljuje na Instagram Storyju poput dnevnika.

"To sam ja, 1944. je, nacisti su osvojili većinu Europe, rade užasne stvari Židovima, ali nas još nisu osvojili", poručuje djevojčica kovrčave kose koja u videima glumi Evu. Ona govori engleskim jezikom, a titlovi su na hebrejskom.

U stvarnosti, kako je djelomično opisala u svom dnevniku, Eva je deportirana četiri mjeseca nakon rođendana, a ubijena je u listopadu 1944. Njena majka je preživjela i kasnije objavila kćerin dnevnik.

Nakon što je otvoren, Instagram profil u samo 24 sata počelo je pratiti čak milijun ljudi, a projekt je vrijedan nekoliko milijuna dolara te na njemu radi čak 400 osoba. Također, premijer Izraela Benjamin Netanyahu podržao je priču i na Twitteru pozvao ljude da zaprate taj Instagram profil. Osim njega, projekt je zainteresirao i poznate osobe, među kojima je i glumica Gal Gadot, koja je obožavateljima predstavila projekt i potaknula ih da ga prate.

Ipak, neki Izraelci kritizirali su projekt ističući da snimke ne pokazuju prave užase Drugog svjetskog rata, kada su nacisti i njihovi saveznici ubili šest milijuna Židova, a među njima i 1,5 milijuna djece. Kochavi je na to rekao kako je važno podizanje svijesti te da se na Instagramu priče baš i ne mogu ispričati tako duboko, ali mogu potaknuti druge da ih detaljnije istraže sami.

Kao što je Dnevnik Anne Frank približio iskustvo Židova u Europi za vrijeme Drugog svjetskog rata generacijama čitatelja nakon objavljivanja 1947., tako je i ova priča Izraelca i njegove kćeri počela postizati isti uspjeh, ali putem drugog kanala.