Foto: Index

Nije trebalo dugo, samo jedan jedini dan trgovanja firmama u sastavu koncerna Agrokor na burzi, da tri mirovinska fonda izgube 200 000 000 kuna. Toliko je vaših budućih mirovina otišlo u vjetar – samo zbog pada cijene dionica jednog Leda, jedne jedine firme u sastavu Agrokora.

>> Mirovinci su jučer na dionicama Leda izgubili 200 milijuna vaših kuna za penzije

Kada netko na ulici mazne 5000 kuna, o tome dobije vijest u novinama. Kada netko u pošti ili banci uzme 50 tisuća, već su naslovnice u pitanju. Za pljačku od pola milijuna kuna – policija s dugim cijevima pretražuje prtljažnike, a helikopteri nadlijeću grad. Za dvjesto milijuna kuna – nikom ništa. Nitko se ne uzbuđuje. Kao da novac nije vaš.

Hrvate, čini se, nerviraju samo džepari. Za veće vrijednosti – nemaju sluha. Pa da pokušamo nekako objasniti: za dvjesto milijuna kuna uz prosječnu plaću od 6200 kuna treba raditi, brat-bratu, 2600 godina. U pitanju je lijep kamion od 10 tisuća snopova po 100 novčanica od 200 kuna. Ili novac kojim štedljiva država može za službenike kupiti 2900 Fiat Pandi, bez količinskog popusta.

Firma koja nije na burzi ima firme koje su na burzi

Koncern Agrokor kao takav nije bio na burzi – Gazda je uvijek više volio banke nego ponuditi dionice ulagačima, jer onda ne bi bio, kako se lijepo kaže, Gazda nego samo jedan od dioničara. Međutim, neke od kompanija u djelomičnom vlasništvu Agrokora jesu bile na burzi – među njima i Ledo d.d. Prema posljednjem stanju na Središnjem klirinškom depozitarnom društvu, koje vodi knjige dioničara hrvatskih kompanija, AZ obvezni mirovinski fond (OMF) kategorije B ima 38 682 dionice Leda, Raiffeisen OMF kategorije B 18 682 dionice, a PBZ OMF kategorije B 12 183 dionice Leda. Opširnije o tome možete čitati ovdje.

Dionicama se nije trgovalo mjesecima, dok se stvari nisu raščistile, i prvog se dana nastavka trgovanja cijena dionica strmoglavila. Izgubljeni su teški milijuni. Da se podsjetimo, Drugi mirovinski stup je onaj u koji se obvezno uplaćuje 5 % vaše plaće, kako bi vam nešto pomoglo iznosu mirovine, jer od međugeneracijske solidarnosti teško da ćete imati išta. Od četiri obvezna mirovinska fonda u Hrvatskoj – tri su ulagala u dionice Leda. I sada izgubila goleme količine – vaših novaca. Vaših budućih mirovina.

Ledo je, kao i neka druga društva, bio opterećen jamstvima za Agrokorove kredite – u ovom slučaju nešto ispod 19 milijardi kuna, dakle više nego što Ledo uopće vrijedi. Tu se postavlja nekoliko pitanja. Kao prvo, kako to da su vaši novci ulagani u firmu koja je opterećena preko stvarne vrijednosti, nešto kao da imate stan vrijedan 100 000 eura na kojemu je hipoteka od 300 000 eura? Koliko onda takav stan uopće vrijedi? Vrijedi ako se takva hipoteka nikada ne aktivira (u ovom slučaju ako Agrokor vrati dugove pa se jamstva ne aktiviraju) – ali ako se u ovom primjeru hipoteka aktivira, stan ne vrijedi ništa.

Kako se moglo dogoditi da ulagači nisu znali?

Svako dioničko društvo, kako bi uopće izišlo na burzu, mora pripremiti hrpu papira i dokazati da je svojim poslovanjem stabilno i spremno. Na početku je potrebno pripremiti prospekt društva (često dokument od 500 stranica) s detaljnim prikazom rada firme, financijama, no i planovima razvoja, potrebno je periodično obavještavati o svim važnijim izvješćima firme, potrebno je dati i obavijest ako se mijenjaju članovi uprave ili nadzornog odbora – sve kako bi potencijalni ulagači mogli o društvu znati što više. I kvaliteti ljudi koji sudjeluju u upravljanju ili nadzoru.

Ovdje imamo situaciju gdje je dioničar koji čak ima i ispod 50 % dionica, Agrokor, teško opteretio društvo jamstvom, toliko teško da drugi dioničari očigledno ne vjeruju kako će se firma izvući – zato panično prodaju dionice Leda, čim se evo nakon pola godine njima može ponovno trgovati.

Međutim, kako se moglo dogoditi da mirovinski fondovi imaju golemo ulaganje u firmu koja je opterećena preko svoje vrijednosti? Zar se svojim ulozima nisu mogli izboriti za kojeg člana nadzornog odbora koji bi se pobunio protiv jamstva od 19 milijardi kuna? Kako se uopće moglo dogoditi da se trguje dionicama prezaduženog društva, a da ni Zagrebačka burza ni nadležna državna agencija, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, HANFA, ništa ne znaju, štoviše, i kada su doznali, ne reagiraju?

Fond menadžeri obveznih mirovinskih fondova iznimno su dobro plaćeni. Primanja, bonusi, uredni uredi, vjerojatno i službeni automobili – mnogo toga što ni natprosječno plaćen hrvatski radnik i ne sanja, a kamoli da ima. Baš će biti zanimljivo; hoće li i ove godine dijeliti nagrade i bonuse jedni drugima, ili se barem potruditi biti izvan fokusa javnosti?

Gdje je vaš novac?

Prije četiri godine obavljena je dokapitalizacija Leda u iznosu od 750 milijuna kuna, u kojoj su glavnu ulogu imali hrvatski mirovinski fondovi koji su upisali najveći dio izdanja i to po cijeni od 8000 kuna. Izdano je tada 93 750 redovnih dionica. Kako zbog jamstava Ledo sada vrijedi gotovo ništa (a čini se da ulagači nemaju povjerenje da će se Agrokor izvući), dionice koje su plaćene 8000 kuna sada vrijede 603,07 kune, a u ponedjeljak ćemo vidjeti kako će ići dalje. Vaš novac se pretvorio u dim. Dio vaših mirovina je nestao.

Slučaj Agrokor i dalje nije stvar potencijalnog organiziranog kriminala, dakle nije stvar USKOK-a nego se njime bavi običan DORH. I dalje nitko u vlasti i pravosuđu ne želi reći jednostavnu istinu: postoje sumnje kako je oko Agrokora u pitanju organizirani kriminal! Ili zaista mislite da je Gazda toliki genijalac da je sve napravio sam?

No, dragi građani, vi i dalje sjedite u naslonjaču, uživate u vikendu i uopće vas nije briga što je netko zdimio hrpu milijuna vaših mirovina. Vjerojatno biste, da vam temeljem nekog ludog rješenja ovrše kuću, ostali sjediti u naslonjaču, negdje na ledini, ispod zvijezda, i rezignirano govoriti više za sebe: "Što se može, a i romantičnije je ovako!"

Postaje na neki način zabavno – prvo su vam pretvorbom maznuli tvornice, pa su vam neprovođenjem reformi maznuli kvalitetu života, pa će vam dugovima u zdravstvu zeznuti i zdravlje, a sada vam uredno u vjetar idu i buduće mirovine. No, demokracija je, a u njoj svaki narod, pa tako i Hrvati, bira i ima upravo ono što zaslužuje i što želi.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala