Foto: Arhiva

JOŽA HORVAT, veliki hrvatski književnik i svjetski poznati moreplovac umro je u Zagrebu u 98. godini života. Vijest o Horvatovoj smrti potvrdilo je Hrvatsko društvo pisaca.

U Zagrebu je Horvat upisao Filozofski fakultet, na kojem je studirao pedagogiju, filozofiju i književnost. Svoje prvo književno djelo, roman "Sedmi be", napisao je još 1939. godine.

S fakulteta u partizane

Studij na Filozofskom fakultetu Horvat je naprasno prekinuo zbog Drugog svjetskog rata. Priključio se partizanskom pokretu, gdje mu je povjereno mjesto u uredništvu lista "Naprijed".

Sličnim se zanatom nastavio baviti i nakon rata, kada je uređivao "Republiku" zajedno s Miroslavom Krležom i Vjekoslavom Kalebom. Međutim, vrlo brzo je Joža pao u nemilost Komunističke partije.

Razlog tome bio je njegov tekst "Ciguli miguli" iz 1952. godine, prema kojem je Branko Marjanović režirao istoimeni film. Zbog kritike na račun državne birokracije i partijskog sustava film je zabranjen, a Horvat je uklonjen iz javnog života. To je bio trenutak u kojem se okrenuo moru.

Ljubav prema moru

Tijekom šezdesetih godina prošlog stoljeća Horvat i njegova obitelj na legendarnoj "Besi" su oplovili čitav svijet. Toliko se obitelj Horvat zaljubila u more da su sredinom sedamdesetih krenuli na novo putovanje.

Drugi put oko svijeta je, međutim, obilježen tragičnim zbivanjima. Jožin mlađi sin utopio se u Venezueli, a njegov stariji sin, koji je ostao u Hrvatskoj, stradao je u prometnoj nesreći dok je ostatak obitelji bio na moru.

Joži je to teško palo. Ponovo se povukao iz javnog života, ovoga puta na vlastitu inicijativu. Inspiriran ovim tužnim događajima, Horvat je kasnije napisao dva uspješna romana - "Operacija 'Stonoga'" i "Waitapu". Horvatovo zadnje djelo su njegovi memoari "Svjedok prolaznosti" iz 2005. godine.

Sućut Josipovića i Mesića

Sućut povodom smrti Jože Horvata uputili su predsjednik Ivo Josipović i bivši predsjednik Stjepan Mesić.

"U svom dugom životnom vijeku preživio je tri rata, brojne političke preobrazbe i osobne kalvarije. Zahvaljujući snazi njegovih riječi, imaginaciji i osebujnom stilu na stranicama Horvatovih knjiga svi smo mi nalazili odgovore na neka od temeljnih životnih i moralnih pitanja koja muče čovjeka današnjice", poručio je Josipović.

"Antifašizam je bio i ostao njegovo ljudsko uvjerenje i opredjeljenje, što je jasno manifestirao u Drugome svjetskom ratu, ali i u danima Domovinskog rata. Smrću Jože Horvata Hrvatska je nepovratno siromašnija. Hrvatska književnost gubi jednoga od svojih značajnih predstavnika u drugoj polovici dvadesetog stoljeća, a hrvatski antifašisti dosljednog suborca", kaže Mesić.