Screenshot: HRT

UMJESTO da se međusobno tužakaju za genocid, Hrvatska i Srbija tako potrošen novac trebale bi uložiti u intenziviranje istraga, obeštećenje svih civilnih žrtava rata i izgradnju mira, smatraju udruge Documenta i Građanski odbor za ljudska prava.

"Prema javno objavljenim podacima Hrvatska je potrošila 28 milijuna kuna, a Srbija oko 6 milijuna koja su se mogla upotrijebiti za fond za civilne žrtve rata", podsjeća se u priopćenju kojeg potpisuju Vesna Teršelič i Zoran Pusić.

"Mada Statut Suda predviđa dvije mogućnosti za ponovno otvaranje pravomoćno okončanog postupka smatramo da bi ubuduće ograničena sredstva trebalo koristiti za intenziviranje istraga, obeštećenje svih civilnih žrtava rata i izgradnju mira.

Institucije Hrvatske i Srbije trebaju uložiti veću energiju u traganje za nestalima, utvrđivanje činjenica o svim stradalima, procesuiranje ratnih zločina i podršku civilnim žrtvama rata koja je do sada bila nedostatna", tvrde Teršelič i Pusić.

Iz Documente i Građanskog odbora za ljudska prava također napominju kako je "jako važno da ograničena energija naših društava, javnosti i vlada ne ode u interpretacije koje odgovaraju 'našoj" strani, već u razvijanje bilateralnih procesa".

"Nužno je unaprjeđivati i razvijati instrumente i pristupe procesima obnove povjerenja koji čine temelj priznanje patnje svih žrtava rata i suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj, Srbiji i svim drugim post-Jugoslavenskim zemljama", tvrde Documenta i Građanski odbor za ljudska prava.