Hrvatska će zbog konverzije kredita u švicarskim francima plaćati novčane kazne?
Foto: Hina, 123rf
VLADA je prije nekoliko dana objavila da je zaprimila službenu obavijest Europske komisije u kojem se tvrdi da je Hrvatska, izmjenom Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama, kojima je omogućena konverzija kredita u švicarskim francima, prekršila pravo Europske unije.
Ministar financija Zdravko Marić rekao je da će Hrvatska poštovati rokove i na vrijeme odgovoriti na pismo Europske komisije, kao i da će se pokušati naći zadovoljavajuće rješenje za sve strane, ako bi se izbjegle tužbe. Banke su naime, kroz konverziju kredita izgubile oko 8 milijardi kuna.
Iz zagrebačkog predstavništva Europske komisije kažu da bi hrvatska trebala dostaviti svoj odgovor do sredine kolovoza, a i pozdravljaju nastojanja ministra Marića da se ide prema rješenju situacije kroz dogovor s bankama.
"Hrvatska Vlada ima dva mjeseca kako bi odgovorila na službenu obavijest Europske komisije (poslanu 16. lipnja), odnosno do polovice kolovoza. Očekujemo da ćemo odgovor dobiti na vrijeme bez obzira na trenutnu političku situaciju. Ministar Marić se obvezao iznaći rješenje u razgovoru i dogovoru s bankarskim sektorom i Komisija podržava taj pristup", kažu iz Europske komisije za Index.
Iako je Hrvatska, prema mišljenju EK prekršila pravo EU, za sada nam ne prijete financijske sankcije.
"Financijske sankcije se uopće ne razmatraju u ovom trenutku odnosno u ovoj fazi. U slučajevima kao što je slučaj u kojoj se Hrvatska nalazi, financijske sankcije se razmatraju samo kada država članica ne postupa na vrijeme u skladu s presudama Europskog suda pravde", kažu iz Europske komisije.
Prvo upozorenja pa novčane kazne
Ipak, ako Hrvatska ne ispoštuje zahtjeve EK, mogla bi se suočiti i s novčanim kaznama.
Člankom 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Europska komisija ovlaštena je poduzimati pravne radnje protiv države članice koja ne poštuje svoje obveze koje proizlaze iz zakonodavstva EU-a.
Postupak zbog povrede započinje zahtjevom za informacije ("službena opomena"), što je Hrvatska već dobila, i na to mora odgovoriti u roku od dva mjeseca.
Ako EK nije zadovoljna odgovorom i zaključi da Hrvatska ne ispunjava svoje obveze iz zakonodavstva EU-a, može joj uputiti službeni zahtjev za osiguravanje sukladnosti sa zakonodavstvom Unije ("obrazloženo mišljenje"). Tada opet ide rok od dva mjeseca u kojem Hrvatska mora poslati obavijest o mjerama koje je poduzela za ispunjenje obveza.
Ako se ni tada ne osigura sukladnost sa zakonodavstvom EU-a, EK može pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred Sudom Europske unije.
U 95 posto slučajeva povrede države članice ispune svoje obveze iz zakonodavstva EU-a prije upućivanja predmeta Sudu. Ako Sud presudi protiv države članice, država članica mora poduzeti potrebne mjere radi postupanja u skladu s presudom.
EK može zatražiti od Suda da predmetnoj državi članici u prvoj presudi dosudi novčanu kaznu.
Ako država članica ni nakon prve presude ne ispoštuje odluku Suda, EK može otvoriti novi predmet pri čemu se državi članici šalje samo jedno pisano upozorenje prije pokretanja postupka pred Sudom.
U ponovljenom postupku može predložiti da Sud državi članici odredi novčane kazne na temelju trajanja i ozbiljnosti povrede te na temelju veličine države članice.
Novčana kazna može biti u obliku paušalnog iznosa koji ovisi o vremenu koje je prošlo do prve presude ili može biti dosuđena dnevna novčana kazna po danu za svaki dan od donošenja druge presude Suda do prestanka povrede.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati