Milanovo božićno drvce koje je drmalo svijetom
Foto: Facebook
PRAZNIČNI dani uvijek podsjete na čuveni Milan i njegovu formaciju "božićno drvce", kako su je zvali, a uz koju je vladao Europom, ali i svijetom. Iako se svi sjećaju 2007., kada je momčad Carla Ancelottija u toj formaciji sve iznenadila i osvetila se Liverpoolu u Ateni za sedmi naslov europskog prvaka, njen početak vezan je za 2005. godinu, potpuno neplanirano.
Sve je krenulo u noći 19. veljače 2005. nakon utakmice Milana i Cagliarija na San Siru. Rossoneri su slavili 1:0, a Andrij Ševčenko doživio tešku ozljedu glave nakon duela s braničem Simoneom Loriom u 14. minuti. Ukrajinski napadač dobio je hematom glave te je morao propustiti prvi dvoboj osmine finala Lige prvaka protiv moćnog Manchester Uniteda na Old Traffordu nekoliko dana kasnije.
Filippo Inzaghi bio je već duže ozlijeđen, a Tomasson također nije bio sto posto spreman, pa je Ancelotti od napadača u momčadi imao samo Hernana Crespa uoči gostovanja engleskom velikanu.
I onda se dosjetio "božićnog drvca" te poslao na teren ekipu u formaciji 4-3-2-1 - Dida, Cafu, Nesta, Maldini, Kaladze - Pirlo, Gattuso, Seedorf - Rui Costa, Kaka - Crespo. Na koncu je Milan odigrao sjajno i slavio golom Argentinca u 78. minuti.
Eksperiment je uspio pa je Ancelotti nastavio koristiti tu formaciju, posebno na teškim gostovanjima u Ligi prvaka, gdje je najprije trebao zatvoriti vlastiti gol, pa iz kontranapada ugroziti vrata protivnika. Na kraju je unatoč vodstvu 3:0 izgubio legendarno finale u Istanbulu od Liverpoola, a u tom susretu igrao je s dvojicom napadača (Crespo i Ševčenko).
Nakon toga je Ševčenko otišao u Chelsea, Milan ispao od Barcelone sljedeće sezone u polufinalu Lige prvaka i bilo mu je sve teže. Momčad nije igrala dobro, ozljede su bile sve češće, a onda je stigla 2007. godina i vrhunac "božićnog drvca".
Bila je to godina nakon Calciopolija, u kojoj je sve na početku bilo poput noćne more, a na kraju se završilo kao najljepša bajka.
U Seriji A Ancelotti je mogao koristiti i nezaboravnog Ronalda, a tu su bili i Inzaghi te Alberto Gilardino. No glavni fokus bio je Liga prvaka, u kojoj Brazilac nije imao pravo nastupa. Zato je Inzaghi bio prva špica, a Gilardino čekao priliku s klupe. Također, svoje minute u tim zlatnim godinama imao je i Dario Šimić koji je osvojio dvije Lige prvaka.
Formacija je izgledala najčešće ovako - Dida - Cafu, Nesta, Maldini, Jankulovski - Pirlo, Gattuso, Ambrosini - Seedorf, Kaka - Inzaghi. Rossoneri su prošli skupinu H kao prvi ispred Lillea, atenskog AEK-a i Anderlechta. U osmini finala je eliminirali Celtic u produžetku uzvrata nakon čudesnog gola Kake u 93. minuti.
Uslijedio je derbi s Bayernom u četvrtfinalu. Nakon 2:2 na San Siru Nijemci su bili uvjereni u prolaz, a onda su na Allianz Areni Seedorf, Kaka i Inzaghi napravili show, a Milan slavio 2:0 i prošao u polufinale, gdje ga je čekao ponovno sudbonosni United.
Nastavio je Milan igrati u spomenutoj formaciji do kraja, a u kojoj je obrana s Nestom i Maldinijem čuvala Didu, a pomagala joj je i veza s Gattusom i Ambrosinijem, dok je Pirlo bio zadužen dodati loptu do Seedorfa i Kake koji su pravili čuda, a Inzaghi zabijao i iz najmanje moguće prilike.
Ekipa Sira Alexa Fergusona slavila je 3:2 na Old Traffordu unatoč majstorijama Kake koji je zabio jedan od najljepših golova u povijesti, kada su se Heinze i Evra sudarili, a Brazilac hladnokrvno svladao čuvenog Van der Saara i kasnije priznao kako je to njegov gol karijere.
No u uzvratu je Ancelottijeva momčad razbila Crvene vragove 3:0, a golove po kiši na San Siru zabili su Kaka, Seedorf i na koncu Gilardino. Čak ni Fergie s Cristianom Ronaldom, Rooneyem, Giggsom i ostalima nije uspio ni uzdrmati nevjerojatni stroj i srušiti formaciju koja će ostati upisana u nogometnim knjigama.
Naprotiv, momčad s Otoka nije postojala te noći u srcu Lombardije.
I onda kao vrhunac, finale s Liverpoolom u Ateni i osveta (2:0). Pirlo je iz slobodnog udarca pogodio Inzaghija, a lopta završila u mrežu za vodstvo. Konačnih 2:0 postavio je također Pippo nakon asistencije Kake i time donio Milanu sedmi naslov europskog prvaka.
I na kraju, cijela priča zaokružena je u finalu Svjetskog klupskog prvenstva u Yokohami, gdje je Milan svladao Bocu Juniors 4:2 i također joj se osvetio za poraz iz 2003. godine. Inzaghi je zabio dva gola, a Kaka i Nesta po jedan, za svjetsku titulu i točku na i sustava uz koji je taj Milan ostao besmrtan.