PROTIV Luke Modrića pokrenuta je istraga zbog davanja lažnog iskaza na suđenju Zdravku Mamiću. Mogao bi biti kažnjen zatvorom od šest mjeseci do čak pet godina.

 

 

DORH tvrdi da je Modrić lagao kada je svjedočio i da je promijenio iskaz u korist Mamiću, s kojim je imao potpisan građanski ugovor od svoje 14. godine. Lagao je, tvrde, oko datuma kada je potpisan aneks ugovora o podjeli odštete koju je Dinamo dobio od Tottenhama pri njegovu transferu.

 

Nakon što je u javnost izašla vijest o istrazi protiv Modrića, reagirali su i svi najveći svjetski mediji koji su odmah objavili informaciju da zvijezdi Reala prijeti čak i kazna zatvora zbog lažnog iskaza, odnosno krivokletstva.

 

Kako je hrvatsko pravosuđe u svojim zakonima poslovično dosta konfuzno, željeli smo biti sigurni što točno znači pokretanje postupka protiv Luke Modrića i može li zvijezda Reala zaista zbog krivokletstva završiti iza rešetaka.

 

Prijeti li doista zatvorska kazne vedeti hrvatske reprezentacije, je li Modrić svjesno lagao, kako hrvatsko pravosuđe u praksi inače rješava slučajeve krivokletstva i kako ih sankcionira… Puno pitanja, premalo jasnih odgovora.

 

Da nam razjasni pravne začkoljice i komentira brojne nedoumice glede ovoga slučaja, zamolili smo Luku Modrića među hrvatskim pravnicima i specijalistu za Kazneno pravo, Veljka Miljevića.

 

''Teško je reći može li Luka Modrić biti sankcioniran temeljem kaznenog prava samo na temelju eventualnog davanja lažnog iskaza bez materijalnih dokaza, pitanje je koje u ovom trenutku ne igra nikakvu ulogu. To je kao ono što kaže Plenković: 'To nije na dnevnom redu danas.' To je stvar dokazivanja djela koje će uslijediti tijekom postupka, ako do njega uopće i dođe. Koliko znam, protiv Luke Modrića nije dignuta optužnica, a pitanje je hoće li ona uopće i biti podignuta.

 

 

''Odgovor na ovo pitanje nećete naći niti u jednom Zakonu o kaznenom postupku, njega se eventualno može pronaći tek tijekom kriminalističke obrade. Pri tome mislim o načinu ispitivanja svjedoka, o čemu postoje ogromna poglavlja u stručnim udžbenicima iz kriminalistike. U tim knjigama piše na koji se način to po prilici radi. Najprije se uzme jedan iskaz, koji se potom temeljito pročita i raščlani. Pa se uzme drugi iskaz i ponovi se ista procedura. Pa se onda uoči da postoje razlike između ta dva iskaza. Potom se postave dodatna potpitanja radi orijentacije, da se vidi čega se svjedok sjeća, a čega se ne sjeća u određenom trenutku. Nakon što se odradi ta procedura, tek se tada može steći poprilično vjerodostojna slika o tome koji je iskaz vjerodostojan, a koji je lažan. Prema tome, u ovom trenutku mi još ne znamo hoće li uopće doći do podizanja optužnice protiv Luke Modrića. Sad se tek donosi odluka o pokretanju postupka. Kad bi došlo do podizanja optužnice i zakazivanja rasprave prema pravomoćnoj optužnici, onda bi se ovom metodologijom uspoređivanja različitih iskaza moglo doći do određenih zaključaka.''

 

''Ne znam je li Luka Modrić namjerno lažno svjedočio znajući da ne može dobiti veću kaznu od uvjetne. Za mene su to čiste špekulacije. Od subote slušam kojekakve špekulacije za Janicu, pa jučer za Plenkovića, danas za Modrića. Pitanje utvrđivanja djela nema veze s visinom kazne. Prema tome, visina kazne je jedna stvar, a utvrđivanje kazne je nešto posve drugo. Dođe li do pokretanja postupka, ponavljam, dođe li do toga, najprije se trebaju utvrditi objektivna obilježja djela, da se dokaže da je netko zaista dao lažni iskaz. Kad je objektivno obilježje djela dokazano, slijedi utvrđivanje subjektivnog obilježja – da je osoba s namjerom dala lažni iskaz. Kad se te dvije stvari utvrde, tek se onda optuženika može proglasiti krivim. Tek tada na red dolazi odluka o kaznenoj sankciji koja ovisi o okolnostima koje su zaista brojne: je li osoba prije kazneno osuđivana, je li evidentirana u nekom drugom kaznenom postupku… Koliko znam, Luka Modrić takvih tereta iza sebe nema. Sasvim sigurno, okolnosti koje su nabrojane u članku 40. Kaznenog zakona, o kojima ovisi vrsta i visina kazne, nemaju veze s načinom utvrđivanja postojanja kaznenog djela. To su kruške i jabuke.

 

 

''Što se tiče pravne prakse u Hrvatskoj zbog kaznenog djela krivokletstva, potrebno je reći da se zbog tog djela u našem pravosuđu jako rijetko goni. Čak i u nekim situacijama kad je to bilo opravdano, to se nije činilo. Dođe li pak do pokretanja takvog postupka, oni traju dosta dugo, nepotrebno, ali traju stvarno jako dugo i onda vam to na kraju završi nekim parapenalnim sankcijama poput uvjetnih osuda.''