Raskol u europskoj košarci podijelio regiju: Hrvatskoj prijeti izbacivanje iz svih natjecanja
Foto: Hina, FIBA, Euroleague, ABA j.t.d.
RAT između FIBA-e i Eurolige podijelio je europsku košarku na dva bloka, a ishod te borbe imat će velike posljedice i na hrvatsku i regionalnu košarku. Nakon kraćeg zatišja kraj sezone je pokrenuo obje organizacije koje su požurile predstaviti svoja natjecanja u novom ruhu za naredne sezone i lobiranjem po ligama i klubovima pokušale skupiti podršku širom kontinenta.
U ponedjeljak je u Parizu predstavljen projekt FIBA Europe Liga prvaka, kojim će krovna organizacija sljedeće sezone pokušati konkurirati Euroligi. Samo dan ranije u Zagrebu je održan sastanak čelnika regionalne ABA lige, a oni su podršku dali Euroligi i objavili da imaju podršku hrvatskog, srpskog i ostalih saveza republika bivše Jugoslavije. Međutim, ubrzo su i HKS i KSS priopćenjem demantirali da daju podršku Euroligi, a HKS je o svemu izvijestio i čelnike FIBA-e. U ponedjeljak navečer iz FIBA-e je stiglo ozbiljno upozorenje: Savezi i klubovi koji daju podršku Euroligi i njenim natjecanjima mogli bi biti izbačeni iz svih FIBA-inih natjecanja, a posljedično i sa olimpijskih turnira.
Hrvatsku čeka kvalifikacijski turnir za OI u Riju, a Srbija je domaćin svojih kvalifikacija, a svemu sada prijeti otkazivanje jer Cedevita, Zadar i društvo žele igrati (ili se barem boriti za) Euroligu.
Regionalna elita izabrala Euroligu i pokrenula lavinu
Na sastanku održanom u nedjelju u Zagrebu predstavnici u skupštini ABA lige velikom su većinom glasova (11-1) izabrali Euroligu kao glavno klupsko natjecanje prema kojem će voditi rezultati klubova ostvareni u regionalnom košarkaškom natjecanju.
Tim su potezom predstavnici klubova ovlastili direktora ABA lige Krešimira Novosela i sportskog direktora Žarka Čabarkapu da nastave i finaliziraju pregovore s čelnicima Eurolige o trogodišnjem ugovoru prema kojem bi najbolji klubovi regionalne lige imali zajamčena mjesta u Euroligi i Eurokupu za sezone 2016/17, 2017/18. i 2018/19. Skupštinari su zaključili da put prema najkvalitetnijim europskim natjecanjima treba tražiti kroz regionalno natjecanje, "što mora ostati prioritetni cilj i u nadolazećem razdoblju", kako je izvijestila ABA liga.
Nisu svi bili složni, Cibona se protivi Euroligi i podržava Ligu prvaka, dok je Partizan zagovornik Eurolige, a najzanimljivije je i da se razgovaralo o opciji zatvorene ABA lige koju zagovara Zadar.
HKS i KSS demantirali ABA ligu
Skupštinari ABA lige održali su i sastanak s predstavnicima nacionalnih košarkaških saveza Hrvatske, Srbije i Slovenije te "u konstruktivnoj i otvorenoj raspravi zaključili da klubovi i savezi moraju još čvršće surađivati u cilju razvoja svih košarkaških subjekata u regiji". Ali iako su savezi dali punu podršku ABA ligi, nisu doneseni nikakvi zaključci niti su predstavnici saveza dali svoju podršku Euroligi. Savezi, po običaju, ne brinu toliko za interese liga koliko ih brinu FIBA-ine prijetnje suspenzijama za reprezentacije, njihov najveći izvor novca.
HKS i srpski KSS objavili slično priopćenje, a hrvatski savez je objavio i pismo poslano glavnom tajniku FIBA-e kako bi se zaštitili od negativnih posljedica: "Poštovani gosp. Baumann, vezano uz priopćenje objavljeno na službenim stranicama ABA lige, željeli bismo vas obavijestiti o sljedećem: Hrvatski košarkaški savez jučer je imao svog predstavnika na sai, stanku ABA lige između nacionalnih saveza Hrvatske, Srbije i Slovenije gdje se raspravljalo o gore navedenim pitanjima. Nakon sastanka nisu donesene nikakve odluke ili zaključci.Hrvatski košarkaški savez prepoznaje važnost ABA lige za našu regiju, ali ne podržava odluku ABA lige, već stoji pri svojoj odluci da podrži FIBA Champions League, odnosno FIBA Ligu prvaka".
FIBA zaprijetila i Hrvatskoj
FIBA-in odbor je zasjedao u Parizu odakle su vođe europske košake uputile ozbiljne prijetnje nakon što su im se savezi požalili na poteze Eurolige i 11 klubova s A licencom, koje FIBA u službenom priopćenju naziva nasilnima prema klubovima i ligama.
Vodstvo FIBA-e je potvrdilo da će "štititi klubove, lige i amatersku košarku od ilegalnih poteza ECA-e, koja služi interesima nekolicine klubova. Klubovi su prije svega članovi saveza s pravima i obvezama da se osigura solidarnost između elitne i amaterske košarke u Europi. Kao odgovor na agresivno i ilegalno ponašanje ECA-e, odlučeno je da, s izuzetkom 16 euroligaških klubova, sve federacije i savezi koji podržavaju ECA-inu ilegalnu praksu time da dopušta ligama i klubovima sklapanje dogovora s ECA-om, ili drugom organizacijom koja je s njom povezana, bit će izbačene iz međunarodnih natjecanja pod okriljem FIBA-e, a moguće i iz drugih natjecanja".
FIBA Liga prvaka: Sportski kriterij, veća važnost nacionalnih liga
Na predstavljanju Lige prvaka u ponedjeljak bili su predsjednik francuskog olimpijskog odbora Denis Masseglia, francuski ministar sporta predsjednik FIBA-e Horacio Muratore, predsjednik FIBA Europe Turgay Demirel, glavni tajnik FIBA-e Patrick Baumann koji je i član Izvršnog odbora Međunarodnog olimpijskog odbora. U njenoj vlasničkoj strukturi pola pripada FIBA-i, a pola 11 najboljih europskih liga. Osnovna filozofija je sportski princip, sportski kriteriji, a natjecanje je predstavljeno kao jedino istinsko EUROPSKO klupsko natjecanje. Čelnik natjecanja Markus Studer je rekao: "Osnovno načelo je sportski kriterij. Ne samo da ćemo ovime zaštiti nacionalne lige, nego i drastično povećati njihovu vrijednost".
Klubovi će pravo sudjelovanja u Ligi prvaka ostvarivati kroz nacionalna prvenstva, kojima se time vraća važnost od prije nekoliko godina kada je i hrvatski prvak imao mjesto u Euroligi.
U Ligu prvaka će se izravno kvalificirati 24 ekipe za regularni dio sezone, a osam će mjesta biti popunjeno kroz kvalifikacije. Sudjelovat će ukupno 56 klubova iz 30 zemalja. U regularnom dijelu sezone 32 kluba će biti raspoređena u četiri skupine po osam. Nakon 14 kola natjecanja, najbolja četiri kluba iz svake skupine nastavit će natjecanje u osmini finala, a peti i šesti će se priključiti nokaut fazi FIBA Europa kupa. Bolji iz dvije utakmice (kod kuće - u gostima) u osmini finala plasirat će se u četvrtfinale, a po istom principu će se dobiti četiri sudionika Final Foura.
U regularni dio Lige prvaka izravno ulaze prvaci: Belgije, Češke, Francuske, Njemačke, Grčke, Izraela, Italije, Latvije, Litve, Poljske, Španjolske, Turske. Sudbina hrvatskih klubova ovisi o pregovorima između nacionalnih saveza i vodstva ABA lige, elitnih klubova regije koji su već sklopili dogovore s elitom koja vodi Euroligu.
Klubovima u Ligi prvaka samo 4,5 milijuna eura, Euroliga dijeli čak 36 milijuna
Kvalifikacije će početi 27. rujna ove godine, regularni dio sezone će trajati od listopada 2016. do veljače 2017, a završni turnir četiri najbolje momčadi bit će odigran od 28. do 30. travnja.
Svaki od 32 kluba koji se nađe u regularnom dijelu sezone, zaradit će 100.000 eura za sudjelovanje. Oni koji se probiju u osminu finala zaradit će dodatnih 20.000 eura, a plasman u četvrtfinale donosi dodatnih 40.000 eura. Četvrtoplasirani s Final Foura će zaraditi 60.000, trećeplasirani 80.000, finalist 100.000, a pobjednik natjecanja 340.000 eura. Tako će momčad koja osvoji Ligu prvaka zaraditi 500.000 eura, a ukupni nagradni fond iznosi 4,42 milijuna.
Usporedbe radi, Euroligu će od sljedeće sezone činiti 16 klubova koji bi, prema sadašnjim projekcijama, trebali međusobno podijeliti najmanje 36 milijuna eura.
Liga za koju ne postoje Hrvatska i Srbija, nego samo Jugoslavija
Euroliga, više nego ikada, postaje zatvorena zabava najbogatijih klubova koji vode svoje natjecanje. Njih 11 ima A licencu i imaju sigurno mjesto u Euroligi, kao i pobjednik Eurocupa, jedan ulazi kroz kvalifikacije, a tri kao prvaci svojih zemalja. Novi dogovor uključuje jedno mjesto za prvaka ABA lige, što znači da Hrvatska neće imati predstavnika u Europi ako Cibona, Cedevita ili Zadar ne nadmaše konkurenciju s područja bivše Jugoslavije, koju Euroliga na svojoj karti vidi kao cjelinu.
Zatvorena zabava za bogate
Hrvatska, Srbija i Slovenija su do prije nekoliko godina imale sigurna mjesta u euro-kupovima, a te tri lige bile su pojedinačno u europskoj sredini odmah ispod jadranske lige na službenom renkingu Eurolige od 2007.-2012. godine. Nevoljko su pristali na ujedinjenje, i od tada za Euroligu postoji samo "jadranska liga", službeno deveta liga Europe koja ima pravo na jedno mjesto u najjačem kontinentalnom natjecanju i tri kluba u Eurokupu.
No, za razliku od FIBA-ine Lige prvaka, za ulazak u Euroligu nije dovoljan samo sportski kriterij. Osim rezultata, klub mora ispuniti niz financijskih kriterija, imati dovoljno veliku dvoranu i aerodrom u blizini grada u kojem se igra utakmica, a sve je to za većinu klubova na ovim prostorima nedostižan san.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati