"DOŠLI smo do hardwarea, potrebno je pronaći software", riječi su kojima je predsjednik Stjepan Mesić najavio konačan obračun s korupcijom u Hrvatskom Fondu za privatizaciju u lipnju ove godine. Što je predsjednik time mislio reći, pokazalo se par mjeseci nakon akcije "Maestro", kada je postalo jasno jedino to da predsjednik možda nije spavao na tečaju informatike.

Osim informatičke (polu)pismenosti vodećih državnika, sve što je Hrvatska od akcije "Maestro" u proteklih nekoliko mjeseci vidjela bilo je Sanaderovo iščuđavanje zašto akciju "Maestro", u kojoj su, između ostalih, uhićena i tri potpredsjednika HFP-a, svi smatraju prije neuspjehom Vlade nego njezinim uspjehom. Činjenica da je upravo aktualna Vlada birala tko će sjediti u najudobnijim foteljama HFP-a Sanaderu očito ništa ne govori.

U međuvremenu, oporba maše plišanim hobotnicama po Saboru i likuje nad neučinkovitom Vladom. Predizborno vrijeme samo je šlag na torti - akcija "Nećemo stati na Maestru" postaje samo predizborna predstava za javnost, čija je nakana gotovo pa jednako očita kao i potraga za Ratkom Mladićem po centru Beograda organizirana netom prije dolaska europskog povjerenika Ollija Rehna u prijestolnicu Srbije. Potraga je, kao da je uopće potrebno napomenuti, bila neuspješna.

"Ovo je snažan korak naprijed i snažna poruka onima u Hrvatskoj koji se na nepošten i kriminalan način pokušavaju služiti javnim dobrom i državnom imovinom da će biti gonjeni svim sredstvima pravne države", optimistično će Sanader u lipnju najaviti ukidanje HFP-a. Nekoliko mjeseci nakon toga Fond i dalje punom parom privatizira sve što mu dođe pod ruku, a o njegovu ukidanju danas nema ni govora. Dok je Sanader zaposlen predizbornom kampanjom i suzdržavanjem od opojnih droga poput marihuane, osumnjičeni u aferi "Maestro" gotovo preklinju da se njihovi slučajevi procesuiraju.

"Maestro" kao politički proces iniciran za potrebe izbora

Nakon što je 28. rujna 2007. godine uputila pismo predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću (cijelo pismo možete pročitati ovdje), kao i premijeru Ivi Sanaderu (cijelo pismo možete pročitati ovdje) i Državnom odvjetniku Mladenu Bajiću (cijelo pismo možete pročitati ovdje) s molbom da se zainteresiraju za način vođenja postupka "Maestro", u kojemu je jedan od osumnjičenih i njezin sin Ivan Gotovac, Jadranka Gotovac je 5. listopada, nakon što od gore navedenog trojca nije dobila nikakav odgovor, uputila pismo i predsjedniku Sabora Vladimiru Šeksu, kao i na pedesetak drugih adresa, što političkih stranaka, što medija.

Smatrajući da se u navedenom kaznenom postupku protiv njezina sina postupa nezakonito, pisma je, kaže, poslala u nadi da će oni koji su ih primili u okviru svoje nadležnosti učiniti sve što je potrebno da se postupanje istražnih organa i suda dovede u sklad sa zakonom.

U pismima odaslanima državnom trojcu Jadranka Gotovac upozorava da je danas percepcija većine hrvatske javnosti takva da ovaj postupak predstavlja politički proces iniciran za potrebe predstojećih izbora za Hrvatski sabor i uvjerenje te javnosti da se u tom kaznenom postupku neće ništa značajno dogoditi prije izbora za Sabor RH.

"Do danas nisam primila niti primijetila bilo kakvo reagiranje na moja pisma", piše Jadranka Gotovac u posljednjem pismu upućenom državnom vrhu, adresiranom na Vladimira Šeksa.

"Činjenica da se postupak vodi tajno je zloupotrebljena"

Gotovac kaže kako se u odnosu na njezina sina u kaznenom postupku koji se vodi u slučaju "Maestro", otpočetka grubo manipulira s javnošću, a "posebno s javnim medijima pri čemu se zloupotrebljava činjenica da se postupak vodi tajno". Od početka se, kaže Gotovac, Ivanu Gotovcu na teret prema rješenju Županijskog suda ne inkriminira ništa od onoga što je javno izneseno kao način postupanja navodne trojke "tenora". Iz toga se, kako piše u pismu Šeksu, vidi da njezin sin nije "tenor" te da nije član grupe s ostalim okrivljenicima.

Sve ono što su Mesić, Sanader i Bajić javno iznijeli kao "tobožnja postupanja okrivljenih", kao što je primjerice, "ispijanje kave za 50.000,00 Eura" i "traženje mita u milijunskim iznosima", ne odnosi se, kaže Gotovac, na njezina sina.

"Oni koji su iznosili ove činjenice, a pri tome nisu iznijeli razliku između njega i ostalih okrivljenih, teško su se ogriješili o njegova prava i slobode i javno ga obeščastili", piše također u pismu Gotovac.

Iz priloženog dijela rješenja Županijskog suda u Zagrebu proizlazi da je Ivan Gotovac, kao potpredsjednik HFP-a u sektoru prodaje, Svjetlanu Staniću (koji je trenutno u bijegu, op.a)  odavao poslovne tajne i za tu uslugu primio mito u vidu jedne peke u vrijednosti cca 300 kuna, kao i troškove noćenja u Monte Carlu. "Moj je sin porekao sve inkriminacije i objasnio svoj prijateljski odnos s gospodinom  Stanićem. Svjedoci koje je optužba predložila u dokaz tobožnjeg kriminalnog postupanja mog sina nisu potvrdili navodne optužbe. Naprotiv, u cijelosti su potvrdili obranu mog sina. Tako da je i danas cijeli istražni zahtjev prema njemu baš onakav kakav je opisan i u rješenju Županijskog suda i pokretanju istrage", piše u pismu adresiranom na predsjednika sabora Jadranka Gotovac, te nadodaje kako se prema njezinu sinu i dalje postupa kao da je član grupe "Maestro".

Da se postupak protiv njezina sina vodi nezakonito, Jadranka Gotovac smatra najprije iz razloga što su državni dužnosnici Ivana Gotovca javno proglasili članom kriminalne grupe, "iako su znali ili su trebali znati da to nije točno", te su na taj način, prema njezinu mišljenju, utjecali na sud koji vodi postupak.

Odmah na početku postupak je proglašen tajnim. Time je, smatra Gotovac, njezinu sinu oduzeta mogućnost da javno dokaže svoju nevinost. "Zbog toga mediji i svi oni koji raspravljaju o ovoj aferi uopćeno govore bez diferenciranja odgovornosti pojedinih okrivljenih. Pri tome oni nemaju nikakva saznanja iz ove istrage, pa se zbog toga sve svodi na beskonačna ponavljanja onoga što su navedeni državni dužnosnici rekli na početku ove istrage", kaže Gotovac, te nastavlja kako u postupku "Maestro" od 16. lipnja do danas u odnosu na njezinog sina praktički nije učinjeno ništa, iako je najavljivano kako će istraga biti vođena brzo i energično. Saslušani su tek, napominje, svjedoci Joško Ivačić iz područnog ureda HFP-a i Branko Grgić, direktor Luke Split, kao i nekoliko djelatnika HFP-a iz Zagreba.

Ivanu Gotovcu je dva puta produžen pritvor po dva mjeseca. "Prvi put bez ikakvog razloga, jer za vrijeme od mjesec dana nije poduzeto ništa. Zatim, drugi put 12. rujna, jer da se istraga nije mogla dovršiti kroz protekla tri mjeseca i, citiram, jer je prvo ročište za saslušanje svjedoka zakazano za 17.,19. i 21. rujna ove godine, a pritvor je istjecao 16. rujna", kaže Gotovac te napominje: "Pri tome se nitko, ni sud ni Državno odvjetništvo nije upitalo zbog čega se ročišta za saslušanje tih svjedoka nisu zakazivala ranije, s obzirom da su svi predloženi svjedoci kroz cijelo vrijeme trajanja pritvora bili dostupni sudu. Nerad organa gonjenja i suda pretvoren je protuzakonito u razlog za produženje pritvora, a radi se o pritvorskom predmetu za kojega Zakon o kaznenom postupku izričito nalaže organima suda da ga vode hitno uz stalnu brigu o tome jesu li prestali razlozi zbog kojih je određen pritvor".

"Doživotni talac"

12. rujna Ivanu Gotovcu je određen pritvor na još dva mjeseca. Osim što istraga nije mogla biti ranije dovršena, pritvor mu je određen iz, kako je objašnjeno, još tri razloga.

Jedan od njih je da bi na slobodi Gotovac mogao utjecati na svjedoke. U pismu Šeksu Jadranka Gotovac objašnjava kako da su među svjedocima još dva koja bi eventualno bila od značaja za terećenje Gotovca - predsjednik HFP-a Grga Ivezić i tajnik HFP-a Franjo Jozić.  "Nelogično je za pretpostaviti da bi moj sin na slobodi mogao nagovoriti npr. gospodina Ivezića da svjedoči u njegovu korist, jer bi se on na taj način izvrgnuo vlastitoj kaznenoj odgovornosti", objašnjava Gotovčeva majka.

Još jedan razlog naveden kao onaj zbog kojega bi Gotovcu trebao biti produžen pritvor, bila je mogućnost ponavljanja kaznenog djela na slobodi. Gotovac je, kako navodi u pismu njegova majka, osumnjičen da je izvršio kazneno djelo odavanja službene tajne koje može počiniti, kako napominje, samo osoba koja ima svojstvo odgovorne ili službene osobe. "Kako je mom sinu prestao radni odnos u HFP, on to svojstvo u odnosu na HFP više ne može imati, pa naravno da ne može ni ponoviti to djelo", piše Gotovac u pismu Šeksu.

Monstruoznim Jadranka Gotovac smatra i gledište Suda da bi se njezin sin mogao puštanjem na slobodu zaposliti u drugoj radnoj organizaciji i ustanovi i nastaviti s vršenjem kaznenog djela za koje je osumnjičen. "To bi trebalo značiti da moj sin neće izaći na slobodu dok ne ispuni uvjete za mirovinu, jer bi se mogao na slobodi zaposliti i odati službenu tajnu HFP-a. To je notorna glupost", zaključuje Gotovčeva majka te dodaje kako je ovakav stav Suda nedopustiv s gledišta ustavnosti i zakonitosti.

Jadranka Gotovac smatra da je njezin sin postao doživotni talac time što mu je Sud odredio pritvor i uz obrazloženje da bi na slobodi mogao obavijestiti Svjetlana Stanića o stanju postupka, i time utjecati na njegovo uhićenje i dovođenje u pritvor.

Gotovčeva majka navodi kako je u jednom dnevnom listu objavljen članak koji se bavi Svjetlanom Stanićem, a u kojemu piše kako je njegov zahtjev za izručenjem Hrvatskoj obustavljen, jer je on državljanin Bosne i Hercegovine, te po njihovom Ustavu i Zakonu ne može biti izručen drugoj državi. "To znači da se onaj koji je 12. rujna 2007. produžavao pritvor mom sinu iz ovog razloga grubo našalio na njegovu štetu i učinio tešku povredu Zakona kada mu je odredio pritvor", kaže Gotovčeva majka te dodaje: "Valjda se od mene očekuje da ću izvršiti otmicu g. Stanića i izručiti ga Županijskom sudu za slobodu moga sina!".

Ništa od komentara dok istraga traje

Koliko će odjeka imati njezina pisma poslana samom državnom vrhu, već je sada poznato. Na naš upit je li premijer Ivo Sanader primio pismo Jadranke Gotovac poslano 28. rujna, glasnogovornik Vlade Ratko Maček odgovara kako nije na njima da rješavaju taj problem, nego na "nadležnim institucijama", te nas upućuje na Državno odvjetništvo.

Predsjednik Mesić, kojemu je također poslano jedno od pisama, danas je za jedne dnevne novine potvrdio da je vidio pismo majke Ivana Gotovca te se složio da "ne bi bilo dobro da netko bude ´Pedro´ koji će biti kriv, nego da treba naći krivce".

O pismu smo se, na Mačekov prijedlog, a znajući da smo i tu bitku izgubili i prije nego smo u nju ušli, obratili Državnom odvjetništvu. Iz tamošnjeg glasnogovorništva kažu nam da ne mogu ništa komentirati budući da je istraga u tijeku.  Eto, da ne kažete da nismo pokušali.

Branka Suvajac