Foto: Index

AKO JE suditi po dokumentaciji Ravnateljstva za robne zalihe i DORH-a, koja je u posjedu Indexa, s procesuiranjem zagrebačkog podzetnika Igora Mlinara kasni se skoro cijelo desetljeće. Mlinara su mediji prozvali "mafijaškim kurirom" jer je, navodno, odavao uskočke tajne mafijaškim bossovima, zbog čega mu je nedavno određena mjera jednomjesečnog pritvora. No, taj je dobro umreženi biznismen, još u u svibnju 2003. prijavljen uredu  glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića zbog neplaćanja poreza, ometanja ovrhe Ministarstva gospodarstva i zloporabe stečaja. Prijavio ga je Srećko Kramarić, tadašnji šef Ravnateljstva za robne zalihe i pomoćnik ministra gospodarstva s kojima je Mlinar godinama poslovao putem trgovačko-uslužne tvrtke "ZADOM".

Mlinar onemogućava naplatu potraživanja

Mlinareva poduzeća u poslovnim su krugovima poznata po neplaćanju obveza i čestim stečajevima, što je očito bio slučaj i s njegovim obvezama prema Ravnateljstvu robnih zaliha. Jedno od njih, poduzeće ZADOM d.o.o. registrirano u Zagrebu na adresi Cebini 37, u stečaj je otišlo 2002. ostavljajući višemilijunska dugovanja dobavljačima i državnom proračunu. Jedan od većih vjerovnika bile su i Robne rezerve čiji je tadašnji ravnatelj Srećko Kramarić prijavio Mlinarevu tvrtku i nepoznate osobe iz svog ravnateljstva zbog izbjegavanje plaćanja poreza, izvlačenje novca iz tvrtke nakon stečaja i zloporabu stečaja. Iz dopisa je vidljivo da Mlinar onemogućava naplatu potraživanja Robnih rezervi podižući kredite na imovinu svoje tvrtke.

Uz "Zahtjev za ocjenom kazneno-pravne odgovornosti" involviranih osoba, Kramarić je 7. svibnja 2003. glavnom državnom odvjetniku Bajiću dostavio dokumentaciju o poslovanju Ravnateljstva za robne zalihe i Mlinareve tvrtke ZADOM d.o.o. Ona je očito puno toga otkrivala jer je odgovor iz Bajićevog ureda stigao dosta brzo, već 20.lipnja iste godine. U dopisu kojeg potpisuje Ante Ledić, zamjenik glavnog državnog odvjetnika, navodi se kako je dokumentacija ravnateljsva robnih rezervi "iako nesređena" upotrebljiva za pokretanje kriminalističke obrade protiv Igora Mlinara, te aktiviranje kaznene prijave protiv njega.

Bajićev zamjenik: Postoji osnovana sumnja na kazneno djelo

"U pogledu Igora Mlinara proizlazi osnovanja sumnja za izvršenje kaznenog djela iz čl. 282. st.1. KZ-a, tj. zloporaba stečaja, jer je da bi omeo izvršenje na njegovu imovinu od svoje tvrtke "ZADOM" uzeo kredit od 6 milijuna kuna i tako onemogućio naplatu ravnateljstvu."- tvrdi Bajićev zamjenik Ante Ledić. On, također, smatra i da bi Porezna uprava u Zagrebu trebala podnijeti kaznenu prijavu protiv odgovorne osobe iz tvrtke "ZADOM" zbog neplaćanja poreza na dodanu vrijednost u iznosu od 262.240,00 kuna te poreza na dobit u iznosu od 456.402,95 kuna jer je "pri izvršavanju obveza prema državnom proračunu fondovimja uskratio sredstva koja im pripadaju."

Državno odvjetništvo tvrdi i da treba "odmah aktivirati prijavu protiv Igora Mlinara zbog kaznenog djela iz čl 293. KZ-a te za ostala djela za koje je izražena sumnja", kao i protiv onih osoba u ravnateljstvu koje tu prijavu nisu htjele podnijeti iako su imali saznanja o kaznenim djelima.

Kaznena prijava nikad nije podnesena

Kako doznajemo, kaznena prijava protiv Igora Mlinara ipak nije podnesena, a nedugo nakon prepiske između DORH-a i Ravnateljstva robnih rezervi dogodili su se izbori na kojima se promijenila vladajuća garnitura. Slučaj prezadužene tvrtke "ZADOM" i Igora Mlinara, poznatog i po prijateljstvu sa sucem Ivanom Turudićem, poduzetnikom Markom Vojkovićem i obitelji Ivice Todorića,  ostao je neriješen do danas.

Mlinar je uhićen prije nepunih mjesec dana zbog kupovine tajnih podataka od policajaca Marka Svaline i Vjekoslava Drnića. Uz njega su zbog istog kaznenog djela uhićeni i Mlinarev poslovni partner Rudolf Krpina te Vlado Rajić. Pritvor za Igora Mlinara određen je po o točkama 2. (sumnja da će uništiti dokaze ili utjecati na svjedoke) i 3. (mogućnost ponavljanja kaznenog djela) po čl.105. ZKP-a. Županijski sud u Zagrebu nedugo nakon Mlinareva uhićenja odbacilo je jednu od dvije točke za određivanje pritvora (st. 3. čl. 105.) što je, tvrde poznavatelji sudske prakse, rijedak slučaj.

Budući da su svjedoci u tom predmetu uglavnom ispitani, istražni sudac Mlinaru vjerovatno neće produžiti pritvor.