Foto: FAH

DANAS su u SDP-u održani unutarstranački izbori. Davor Bernardić odnio je uvjerljivu pobjedu s osvojenih 46 posto glasova, dok je u drugi krug ušao i Ranko Ostoji, koji je osvojio 23 posto glasova. Jedan od njih dvojice uskoro će zamijeniti Zorana Milanovića na mjestu šefa SDP-a, a mi vam donosimo njihove detaljne biografije.

DAVOR BERNARDIĆ - Čini se da SDP još od doba Ivice Račana voli one ljudi koji su skloni nezamjeranju, a upravo takav je Davor Bernardić. Naime, Bernardića još od 2009. godine pa do danas predstavljaju kao mladu nadu SDP-a, a javnost ga je uglavnom prepoznala kao političara bez konkretnog stava o bilo čemu. Upravo to i nedostatak bilo kakve karizme doveli su Bernardića u vrlo kratko vrijeme od šefa mladeži stranke pa do predsjedništva s čak dva saborska mandata.

Bernardić je počeo karijeru pobjegavši od glasanja o famoznom Horvatinčićevu GUP-u, a htio je to odmah isprati populizmom sjedenjem s prosvjednicima u Varšavskoj da bi mu skandirali "Odlazi šminkeru". No, krenimo redom.

Bernardićev populizam štitio Bandića

Davor Bernardić rođen je 05. siječnja 1980. godine u Zagrebu gdje je diplomirao fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Bio je top student a već u 18-toj godini nakon smrti oca ubacuje se u politiku. Od 2008. do 2010. obnašao je dužnost predsjednika Foruma mladih SDP-a Hrvatske, a dvije godine kasnije pobijedit će u vrlo bitnim izborima u utrci za predsjednika Gradske organizacije SDP-a Zagreb i to Ivu Jelušića. I to kao autsajder. Gotovo bez izgleda.

"Uvijek sam se i deklarirao kao čovjek koji nije na strani ni jednog ni drugog. Uostalom mislim da je krajnje vrijeme za jedinstvo unutar stranke i apsolutni prestanak podjela", rekao je u rujnu 2009. godine Bernardić u razgovoru za Index govoreći o sukobima unutar stranke koju razjeda sukob između šefa Zorana Milanovića i Bandića. U prvim danima svoje političke karijere oštrio je svoj populizam ne određujući se ni za Milanovića ni za Bandića. Bitna je stranka, govorio je Bernardić šuteći tada o svemu lošem iz Bandićeva doba.

Teški seljakluk

No, to nije bila jedina Bernardićeva unutarstranačka pobjedu u utrci u koju je krenuo kao autsajder. Tako je 2013. godine pobijedio dva ministra Milanovićeve Vlade i to Gordana Marasa i Miranda Mrsića u utrci za šefa zagrebačkog SDP-a.

"Teški seljakljuk u SDP-u", bio je jedan od naslova Indexa sa sučeljavanja SDP-ovih kandidata Miranda Mrsića, Davora Bernardića i Gordana Marasa. I danas je kako čitateljima, a tako i članovima SDP-a neugodno kada vide snimku sa sučeljavanja.

Bernardić je inače još 2008 bio član Glavnog odbora SDP-a Hrvatske, a od lipnja 2012. član Predsjedništva SDP-a Hrvatske, bio je i predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba, te saborski zastupnik od 2008. godine. U šestom sazivu Hrvatskog sabora bio je član Odbora za razvoj i obnovu, Odbora za pravosuđe, Odbora za obitelj, mladež i šport te Odbora za međuparlamentarnu suradnju, a u sedmom sazivu potpredsjednik Odbora za informiranje, informatizaciju i medije te član Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Povukao se osramoćen i vratio se kao da ništa nije bilo

Odredili su ga sukobi protiv Milanovića koji zapravo nikome van stranke nisu bili sasvim jasni. Ono što se vidjelo je činjenica da je Milanović već spremnog Bernardića koji se htio kandidirati za gradonačelnika Zagreba, zzamijenioza Rajka Ostojića.

A, Bernardić je tada radio upravo ono što je Milanović tada htio. Povukao je već javno najavljenu kandidaturu za gradonačelnika Zagreba i pozvao Gradski odbor SDP-a da opovrgne svoju odluku. Što je najgore, učinio je to nakon višemjesečnih pritisaka Zorana Milanovića, nakon uvreda i poniženja, anonimnih prijetnji preko medija, pa čak i ucjena supruginim zaposlenjem. Osramotio se i povukao a a to nije bilo ni prvi, a ni posljednji puta u njegovoj karijeri.

Bernardićeve liste za lokalne izbore gubile su izbore, a nije se dovoljno istaknuo ni kao zastupnik ni u zagrebačkoj skupštini.

Branio Linića citirajući Papu

Uostalom do danas se prepričava poznata Bernardićeva epizoda kada je ignorirao sjednicu Skupštine na kojoj su zastupnici prihvatili izdvajanje AGM-a, GSKG-a, Robnog terminala, Stanogradnje, Čistoće, Tržnica i Vodoopskrbe u nove tvrtke iz Zagrebačkog holdinga. Naime, Bernardić je danima u javnosti "trubio" protiv toga da na kraju na sjednici nije ni glasao protiv izdvajanja. Razlog? Odlutale su mu misli, objašnjavao je novinarima.

Nije se proslavio ni u komentiranju korupcijskih afera unutar SDP-a. Izbjegavao je dati jasan odgovor o Marini Lovrić Merzel, a kada su ga upitali o Slavku Liniću citirao je Ivana Pavla II. te poručio "mržnja se može pobijediti samo ljubavlju".

Kopirao Obamu i mutio s potpisima

U kampanju je ušao kopirajući slogan Baracka Obame, a nisu bila čista posla ni oko potpisa za njegovu kampanju. No, to je Bernardić.

Kandidat po mjeri današnjeg SDP-a.

RANKO OSTOJIĆ, rođen je 1962. godine, a diplomirao je na Pravnom fakultetu. Od kraja devedesetih počinje njegova "policijska" karijera pa je tako obnašao dužnost načelnika splitske policijske uprave, a 2001. prve godine imenovan je ravnateljem policije.pa je tako obnašao dužnost načelnika splitske policijske uprave, a 2001. prve godine imenovan je ravnateljem policije.

Selio Slobodnu u Dugopolje

U SDP-u je od 1990. godine, a od 2008. godine član je predsjedništva. Ostojić je kratko bio u privatnom sektoru, a riječ je o Slobodnoj Dalmaciji. Slobodna je preseljena u Dugopolje 2008. godine, tri godina nakon što je Vlada Ive Sanadera odobrila privatizaciju. U to doba direktor Slobodne za kadrovska i pravna pitanja bio je Ranko Ostojić.

Danas bivši ministar policije Ostojić početak svog mandata dočekao u stanu koncerna EPH. Mnogi su se tada otvoreno suprotstavili preseljenju, a danas u Slobodnoj Dalmaciji  kažu da je Dugopolje uvijek bilo privremeno rješenje.

Potukao ga Kerum

Nedugo zatim, u političkim vodama, doživio je neuspjeh prilikom kandidature za splitskog gradonačelnika kada ga je potukao Željko Kerum, poznat po ishitrenim izjavama i potezima. No tako nešto Ostojiću, za svog protukandidata u kampanji rekao "Da je Kerum indijanac, zvao bi se Bijeli Prah" se upravo obilo o glavu. Zbog te izjave jedna od glavnih tema kampanje u Splitu bila je trebaju li se kandidati podvrgnuti testovima na drogu, a Kerum i Ostojić završili su na sudu, no tužba je povučena.

Da je Ostojić vrlo impulzivan redovito je dokazivao preko društvenih mreža i čestim sukobima, a novinare je tako jednom prigodom nazvao kretenima. Štoviše, iznerviran neke od njih je i blokirao. Za aferu Juda koju je otkrio Index, kada je utvrđen  pravilan raspored Bajićevih kontakata s novinarima, uoči i nakon objavljivanja članaka koje je u svojim zahtjevima apostrofirao USKOK, Ostojiću je bilo najbitnije kako je Index došao do podataka.

S Milanovićem i do Tuđmana ako treba

"Mogu ali neću prekinuti prosvjed u Savskoj", najupečatljivija je Ostojićeva rečenica za vrijeme njegova mandata kao ministra unutarnjih poslova. Ostojić slovi kao desna ruka Zorana Milanovića, bio je i potpredsjednik Vlade, a svog predsjednika slijedio je i u "obožavanju" prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

Uostalom, Ostojić vidi Milanovića kao velikog političara i državnika te misli kako je u stanju provesti njegovu politiku socijaldemokracije. No, problem je u tome što se Milanoviću upravo zamjera što SDP više nije stranka ljevice.