U ISTRAŽIVANJU provedenom posljednjeg dana srpnja i prvog dana kolovoza potvrđen je nastavak trenda stranačke bipolarizacije u našoj zemlji: HDZ je i dalje prva stranka u zemlji, ali s vrlo malom prednošću pred SDP-om, navodi se u rezultatima istraživanja CRO-Demoskop.

Rezultati pokazuju blagi porast podrške hrvatskom ulasku u EU. U ovom mjesecu nastavljeno je s ispitivanjem preferencija kandidata za budućeg predsjednika/cu države. I dalje se bilježi veliki udio neodlučnih i apstinenata, a što je na fazu izbornog ciklusa sasvim i razumljivo.

Ispitivanje je potvrdilo kako ispitanici koji u ovom trenutku imaju definiran odnos prema kandidatima, najčešće biraju Nadana Vidoševića koji je, iako prvi na ljestvici, doživio značajan pad izborne podrške i to čini se na račun Đurđe Adlešić koja je najveći dobitnik u ovom mjesecu.

Među događajima koji su označili srpanj uvjerljivo prednjači uhićenje Radovana Karadžića koje je nadjačalo i izbor rekordne inflacije u zemlji za događaj, odnosno temu mjeseca.

Redovito istraživanje društvenih i političkih preferencija provedeno je na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika (uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi,  obrazovanju i radnom statusu).

Politička bipolarnost i dalje prisutna

HDZ je vrh ljestvice preferencija političkih stranaka zauzeo s 31,8% izbora, što predstavlja pad izborne podrške u odnosu na rezultata zabilježene u prethodnom mjesecu (32,9%), ali i za tri postotna boda slabije od postignutih rezultata na parlamentarnim izborima u studenom.

Socijaldemokrati su na drugom mjestu s 31,3% izbora, što predstavlja blagi pad izbora i vodeće opozicijske stranke koja je u srpnju bilježila izbor od 31,9%. Istovremeno, SDP je zabilježio pad izborne podrške u odnosu na parlamentarne izbore (-1,2 postotni bod). Treće mjesto i dalje drži HNS koji, pod pritiskom događaja u Varaždinskoj županiji, ali i oko povratka predsjednika stranke Radimira Čačića u Hrvatski sabor, bilježi veliki porast u odnosu na rezultate prije mjesec dana.

Mesić najpozitivniji političar

Ivo Sanader je na drugom mjestu na listi pozitivnih političara sa 16% (prošli mjesec 17,4%), a slijedi ga Zoran Milanović s 12,7% izbora (prije mjesec dana 12,0%).

Radimir Čačić je na četvrtom mjestu s 5,4% (jednako kao i prethodni mjesec, a slijedi ga čelnica još jedne liberalne stranke u zemlji, Đurđa Adlešić s 4% izbora (u prošlom mjesecu 2,6%).

Među deset najpopularnijih političara još su Ivan Čehok s 3,4%, Damir Kajin s 2,3%, Ljubo Jurčić (2,2%), Vesna Pusić (1,8%) i Tonči Tadić (1,5%).

Na listi negativnih političara i u ovom su mjesecu na vrhu dva čelna čovjeka vodećih stranaka u zemlji. Ivo Sanader je prvi s 24,4% i bilježi se porast negativnog doživljaja u odnosu na prošlomjesečnih 23,5% izbora. Istovremeno, nova medijska strategija Zorana Milanovića s manje pojavljivanja i komentiranja političkih događaja, ublažila je njegov negativni doživljaj (ovaj mjesec 11,0% u odnosu na prošlomjesečnih 11,3% ili 14,1% prije dva mjeseca).

Svi su političari negativni za 9,2% ispitanika (8,8% u prethodnom mjesecu). Vladimir Šeks i dalje se nalazi s na četvrtom mjestu s 8,4% izbora, a slijedi ga stranački kolega Andrija Hebrang (6,0% u odnosu na 4,7%). Među deset najnegativnijih političara ovaj su mjesec još i Ivić Pašalić (5,3%), Stjepan Mesić (3,8%), Vesna Pusić (2,6%), Radimir Čačić (2,3%) i Anto Đapić (2,2%).

Karadžić važniji od stanja u Hrvatskoj

Nakon tri mjeseca dominacije gospodarsko-socijalnih tema u izboru najznačajnijih sadržaja u mjesecu, ovaj je mjesec prevladala jedna politička - uhićenje i izručenje ratnog zločinca Radovana Karadžića. Ovaj je događaj prvi izbor za preko pola ispitanika (52,5%) i pokazuje senzibiliziranost hrvatske javnosti na kažnjavanje ratnih zločina onih koji su prouzročili ratna razaranja i patnju na europskom jugoistoku.

Razinu senzibiliziranosti pokazuje i činjenica da je povećanje troškova života i pad standarda građana, odnosno rekordna inflacija u našoj zemlji od početka primjene stabilizacijskog programa Nikice Valentića (odnosno od 1994. godine), tek na drugom mjestu i to za 19,3% ispitanika. Za usporedbu, slična tema (poskupljenja hrane i goriva) je samo mjesec dana ranije bila prva tema za čak tri od pet ispitanika.

"Neinteresantni" Zvonko Bušić

Događaji oko prodaje vladinog udjela u INA-i prva su tema za 4,7% ispitanika, sukob Vlade i Katoličke crkve zbog Zakona o suzbijanju diskriminacije za 4,3%, zabrana koncerta M.P. Thompsona u Umagu za 3%.

Smrt najboljeg hrvatskog sportaša prošlog stoljeća, Mate Parlova događaj je koji je označio prethodni mjesec u izboru 2,5% ispitanika, dok je prvi organizirani traktorski pohod na Zagreb i prosvjed seljaka/mljekara ispred Ministarstva poljoprivrede najvažniji događaj za 2,2% ispitanika.

Potpisivanje Protokola o pristupanju NATO savezu je potaknulo svega 1,7% ispitanika na izbor, dok je povratak Zvonka Bušića u Hrvatsku nakon 32 godine provedene u zatvoru u SAD-u zbog terorizma potaknutog hrvatskim domoljubljem, tema za svega 1,3% ispitanika.

Koalicijskoj vladi ocjena 2,67
 
Rad koalicijske Vlade ispitanici/ce su ocijenili/e prosječnom ocjenom 2,67, što je nešto lošiji rezultat u odnosu na isti mjesec prvog mandata vlade dr. Ive Sanadera (u kolovozu 2004. godine prosječna ocjena rada Vlade RH bila je 3,01). Sličan trend se bilježi i u podršci rada Vlade. Tako je politika Vlade početkom kolovoza ove godine imala podršku 33,2% ispitanika, što je za 11 postotni bodova slabija podrška politici Vlade od one zabilježene prije četiri godine (u kolovozu 2004. podrška Vladi je bila 44,2%).

Nakon prošlomjesečnog pada podršci članstvu pod utjecajem događaja oko irskog odbijanja Lisabonskog ugovora, ovaj je mjesec podrška članstvu u blagom porastu. Tako je u posljednjem istraživanju CRO-Demoskop 55,5% ispitanika izrazilo podršku članstvu u EU, uz 36,7% protivnika i 7,8% neodlučnih. U istom mjesecu prije godinu dana zabilježena je podrška članstvu od 53,5%.

R.I.
Foto: AFP/Index