Bivša premijerka Jadranka Kosor, aktualni ministar pravosuđa Ante Šprlje i potpredsjednik vanjskopolitičkog odbora Joško Klisović analizirali su razloge Trumpove pobjede i kakve će to posljedice imati po hrvatsko-američke odnose. 
 

Cvrtila: Slijedi nova organizacija svijeta

Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL 
 

Pobjeda Donalda Trumpa je zanimljiva jer je ovaj dio svijeta, uključujući i Hrvatsku, na neki način svoje želje transferirao u pozitivan rezultat za Hillary Clinton jer ona poznata političarka, a on je kao političar bio nepoznat i njegova je kampanja dosta negativno odjeknula u našoj javnosti. Za našu javnost pobjeda Donalda Trumpa je veliko iznenađenje, ali za SAD nije. Iz naše perspektive kampanja se činila prljavom i napadačkom, bez puno govorenja o programu i to je očito uspjelo američke birače uspjelo motivirati da podrže promjenu. Trump je od početka govorio da se bori protiv establišmenta, premda je i on dio establišmenta. No, on je govorio da će se boriti protiv onog dijela establišmenta koji sjedi u Washingtonu, koji državu, kako on tvrdi, vodi u lošem smjeru, koji poslove i kapital transferira u Kinu. Time je očito pogodio strahove koje su imali birači koji su ga u ovom času podržali. Političke analize pokazat će koji su to birači, a mislim da su to birači koji su izgubili u ekonomskoj i financijskoj krizi od 2008. godine nadalje i koji od Trumpa u tom smislu očekuju promjene. 
 

Znamo da je kampanja jedno, a stvarno obavljanje predsjedničke dužnosti drugo. Možemo očekivati da će Trump promijeniti svoju retoriku, možda neće promijeniti svoju osebujnu osobnost, ali morat će mijenjati određene politike i vjerojatno će smanjiti svoju političku agresivnost. Uvjeren sam kako će puno manje vrijeđati druge jer je sad predsjednik i mora razgovarati i s predsjednicima Meksika, islamskih država, partnerskih država, itd.
 

Njega će sad u iduća dva i pol mjeseca do preuzimanja dužnosti pripremati za ulogu predsjednika SAD-a, bolje će upoznati što je svijet i da Amerika nije moćna samo zbog sebe nego i zbog uloge koju ima u svijetu. Ne očekujem nikakve agresivne politike i bombardiranja nuklearnim bombama, kao što je govorio za neke. Trumpova politika sada će biti nešto posve drugo jer će ga preuzeti tzv. duboka država, državna administracija koja mu je, na kraju krajeva, i pomogla da dođe na vlast. Objavom da FBI ponovno istražuje Hilllary Clinton dio sigurnosnog establišmenta SAD-a dao mu je vjetar u leđa i on je nakon toga počeo naglo rasti i smanjivati razliku. To je očito imalo i ispunilo svoju funkciju. 

 

Ako bi sudili po onome što je govorio i sve to stavili u neki model, Trump u stvari zagovara izolacionizam. Na kraju krajeva, on je rekao čak i da Americi ne treba NATO. On je zagovarao izolacionizam kako bi smanjio strah Amerikanaca od terorističkih napada i govorio je protiv intervencija u drugim državama, zaboravljajući da je i on bio za intervenciju u Iraku. Najavio je da neće toliko koristiti agresiju i silu u međunarodnom prostoru koliko se to do sada činilo. Međutim, to su govorili svi američki predsjednički kandidati do sada, a kad su došli na vlast samo su nastavili s intervencionizmom. Obama je smanjio broj vojnika u svijetu, ali je povećao broj bespilotnih letjelica i akcija u kojima se koriste. Dakle, smanjio je broj vojnika, ali ne i vojnu moć. SAD koriste svoju vojnu moć da bi osigurale svoju prevlast u svijetu i od toga sigurno neće odustati. 
 

No, od Trumpa možemo očekivati promjenu politike prema Rusiji i Kini, s tim da je prema Kini oštro govorio, a prema Rusiji je izražavao simpatije koje je i sam dobivao od Putina. Na tom planu možemo očekivati značajniju promjenu i da će Trump i Putin sjesti zajedno i dogovoriti promjene politika, prestanak posredničkog rata za premoć između SAD-a i Rusije jer taj posrednički rat blokira rješavanje jako važnih pitanja - istočne Ukrajine, Sirije, pa i stabilnosti u ovom dijelu svijeta, odnosno u našoj regiji. Ako bi se tu dogodio pomak, ako bi Trump priznao, ono što traži Putin, a to je da je Rusija i dalje velika sila te da te dvije sile trebaju surađivati kako bi organizirale ostatak svijeta i njime upravljale. Uvjeren sam kako će na tome najviše raditi i da će vrlo brzo sjesti i početi dogovarati rješavanje međusobnih odnosa.
 

Najveće razočaranje biznis zajednice se dogodilo zbog analitičara koji su posve pogrešno predvidjeli razvoj događaja i zbog toga burze i padaju. Sada je ključno da Trump čim prije pošalje svoje poruke poslovnoj zajednici u smislu tko će biti ključni ljudi u administraciji jer će se kroz to pokazati što je od izrečenog u predizbornoj kampanji mislio ozbiljno, a što je naprosto bio dio izbornog folklora. Cijela poslovna zajednica očekuje odgovor na pitanje što doista Amerika namjerava za vrijeme Trumpovog mandata.

Burze najžešće reagiraju na strah, a sad vlada strah od neočekivanog i onoga što nije bilo predviđeno. Ukoliko Trump prvim potezima otkloni sve ono zbog čega je poslovna zajednica prestrašena, a to je njegova najava da će raskinuti sve međunarodne ugovore o međunarodnoj trgovini, onda će se i burze brzo oporaviti. Trump je u kampanji najavljivao izoolacionizam i ako to nije njegov stvari smjer kao predsjednika, onda bi se situacija trebala vrlo brzo stabilizirati.

Situacija nije kakva je bila 2008. godine, ali danas su ozbiljne poslovne novine donijele naslov da bi završetak dana mogao donijeti situaciju goru nego što je bila 2008., a to bi značilo povratak u dodatnih šest godina ekonomske depresije. Nadam se da do toga neće doći jer to ne bi, u konačnici, odgovaralo ni Americi. 
 

Jadranka Kosor: Da sam Amerikanka, ne bih glasala za Trumpa, ali on je odličan taktičar

Foto: FaH
 

Popularne osobe i mainstream mediji masovno su bili na strani Hillary Clinton, ali Trump je vodio lukavu, sofisticiranu kampanju u kojoj je cijelo vrijeme točno znao na koga cilja i to se za njega pokazalo izvrsnim. Ponovno se pokazalo da mediji i mnogi analitičari i anketari podcjenjuju birače, a narod se ne smije podcjenjivati. Njegov uspjeh je iznenađenje samo zbog percepcije njega kao političara, arogantnog čovjeka koji je vrijeđao sve koje je mogao, nego i zbog činjenice da je veliki dio njegove stranke bio protiv njega, da su ga se mnogi odrekli, da mediji i poznate osobe nisu bili za njega. 
 

Njegova pobjeda je zapravo vrlo čista, što god tok o tome mislio. Mislim da će do polaganja prisege dobiti informacije koje nije imao, da će dobiti mnoge savjetnike i Trump-kandidat i sigurno neće biti isti kao Trump-političar. Sigurna sam da će ublažiti retoriku i da će ići s potezima koji će biti drukčiji od onoga što je u kampanji najavljivao. Ne vjerujem da će provoditi politiku izolacionizma jer u Americi predsjednik nije jedini koji odlučuje.
 

U najvažnijim segmentima američka politika prema Hrvatskoj se neće mijenjati jer smo članica NATO-a i zato što nijedan američki predsjednik posljednjih 25 godina politiku prema Hrvatskoj nije mijenjao. Trumpa su izabrali Amerikanci i pokazalo se da je njegova taktika bila odlična. Da sam Amerikanka ja za njega sigurno ne bih glasala, ali treba sve promatrati u kontekstu i naše je da poštujemo odluku američkih birača. 

 

Ante Šprlje: Trump će očuvati savezništvo Amerike i Hrvatske

 

Drago mi je da je cijeli izborni proces u Americi sad završio i da oni mogu nastaviti svojim putem. Tek ćemo vidjeti kakva će biti nova američka politika, ali uvjeren sam kako će ta politika ostati na čvrstom savezništvu Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. Hoće li biti promjena na globalnoj sceni, tek ćemo vidjeti u mjesecima koji su pred nama. Moramo znati da ono što se govorilo u izbornoj kampanji, kad se svjetla pozornice ugase, postaje neka druga priča i očekujem da Donald Trump neće poduzimati korake koji će uzdrmati svjetsku scenu te da će raditi na stabilnosti svjetske političke scene. 
 

Očekujem da će burze i financijsko tržište nekoliko dana biti poljuljani, ali da će se nakon prvih izjava predsjednika Donalda Trumpa polako vratiti povjerenje u burze. Slična je situacija bila s Brexitom pa je ipak relativno brzo došlo do oporavka tržišta. 
 

Joško Klisović: Samo da ne shvati svijet kao "Big Guys Games"

 

Americi se dogodilo ono što je počelo kod nas prije par godina s Viktorom Orbanom, a nastavilo se s Brexitom i Poljskom, a riječ je o redefiniciji gledanja na politiku potreba građana u državama zapadne demokracije. Na koji će se način to odraziti na američku vanjsku politiku ne znam jer vanjska politika nije dominirala Trumpovom kampanjom i on nema vanjskopolitički tim koji bi već imao osmišljenu vanjskopolitičku strategiju. Bojim se samo da on međunarodne odnose i američku vanjsku politiku ne bi shvaćao kao "Big Guys Games" u kojoj bi on igrao samo s velikim državama - Rusijom, Kinom, a i Turskom. U takvoj igri manje države poput naše ili regije poput jugoistočne Europe bi izgubile jer je uključenost SAD-a bila presudna od početka demokratskih promjena i rata te kasnije stabilizacije. 
 

U ostvarivanju svojih vanjskopolitičkih ciljeva Hrvatska je uvijek bila partnerski vezana uz Ameriku - od vraćanja Podunavlja i Prevlake u ustavno-pravni poredak zemlje pa do ulaska u NATO. Hoće li SAD ostati i dalje uključene u odnose u našoj regiji, hoće li njena vanjska politika imati konstantu kad je riječ o odnosima s Hrvatskom i ispunjenju hrvatskih interesa, nadam se da hoće. 
 

Trump bi mogao imati bolji osjećaj za gospodarstvo i tu bismo mogli očekivati veliki iskorak, već sada imamo zajedničke točke na polju energetike - američke tvrtke su zainteresirane za Hrvatsku, istraživanje Jadrana, korištenje budućeg LNG terminala, ali je sad pitanje hoćemo li biti dovoljno važna u novom gledanju američke vanjske politike, kakvu će definirati Trump. Moramo dati maksimum da i novoj administraciji dokažemo da je i ovaj dio svijeta važan za SAD.