Foto: Index, KPMG

ZNATE li koliko vašeg "krvavo zarađenog novca" svakog mjeseca ubire država i to samo ako se gleda direktno oduzeti iznos iz vaše plaće? Po poreznim opterećenjima i davanjima Hrvatska je pri vrhu, ne samo europske, već i svjetske ljestvice!

> Daleko smo mi od Europe: Hrvati imaju male plaće i prevelike poreze

Zakonski definirana minimalna plaća od 1. siječnja ove godine iznosi 3.017,61 kuna bruto. Prosječna mjesečna neto plaća, prema posljednjim dostupnim podacima u evidenciji Državnog zavoda za statistiku (DZS), onima za travanj ove godine, iznosila je 5.497 kuna, dok je prosječna mjesečna bruto plaća iznosila 7.919 kuna. U prosjeku tako država po zaposlenom samo od plaće ubire nešto više od 2.400 kuna mjesečno, odnosno oko 30 posto.

No, ne uzima se svima jednako. Prema Zakonu o porezu na dohodak, ovisno o visini primanja, država vas "dere" različitim poreznim stopama: 12 posto za poreznu osnovicu do 26.400 kuna godišnje (do 2.200 kuna mjesečno); 25 posto za poreznu osnovicu iznad 26.400 kuna do 105.600 kuna godišnje, odnosno na idućih 79.200 kuna (od 2.200 kuna do 8.800 kuna mjesečno, odnosno na idućih 6.600 kuna) te 40 posto za poreznu osnovicu iznad 105.600 kuna godišnje (iznad 8.800 kuna mjesečno).

Neoporezivi dio dohotka iznosi 2.200 kuna mjesečno. U porezne olakšice vam se, između ostalog, ubrajaju djeca i uzdržavane osobe pa najgore po pitanju davanja iz plaće prolaze samci. Stopa prireza najveća je u Zagrebu, gdje iznosi 18 posto.

Državi kod visokih plaća ide više nego radniku!

Kako izgleda državno ubiranje vaše plaće, slikovito ćemo pokazati na primjeru prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene u travnju 2014. godine, koja je iznosila 7.919 kuna (Napomena: Izračun je rađen za osobu bez djece i uzdržavanih osoba, s prebivalištem u Zagrebu gdje je prirez 18%).

Od vaše bruto plaće prvo su vam uzeli 15 posto (1.187,85 kuna) za I. stup mirovinskog osiguranja. Riječ je o obaveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti. Ta sredstva koriste se za isplatu mirovina sadašnjih umirovljenika. Dodatnih 5 posto (395,75 kuna) država vam ubire za II. stup mirovinskog osiguranja, koji je obavezan za sve mlađe od 40 godina. Riječ je o sredstvima koja su zapravo štednja za vašu vlastitu mirovinu i koja se ulažu u obavezne mirovinske fondove. Ukratko, sadašnje umirovljenike iz svoje plaće financirate tri puta većim iznosom od onog kojeg štedite za vlastitu mirovinu.

Nakon što se od bruto plaće u iznosu 7.919 kuna za mirovine izdvojilo 1.583,80 kuna te od preostalog iznosa oduzeo neoporezivi dio plaće u iznosu od 2.200 kuna, na oporezivi dohodak od 4.135,20 kuna država vam za iznos do 2.200 kuna obračuna stopu od 12 posto poreza (264 kune), a za preostali dio od 1.935,20 kuna 25 posto poreza (483,80 kuna) te vam tako plaću smanje za dodatnih 747,80 kuna. Na taj porez se potom obračunava prirez (u Zagrebu 18 posto), čime vam je plaća smanjena za još 134,60 kuna te vaša finalna neto plaća iznosi 5.452,80 kuna. Dakle, država vam je uzela nešto više od 31 posto vaše bruto plaće.

No, to nije sve što je država dobila na račun vaše plaće. Uz bruto plaću na vašem se obračunu plaće nalazi još jedna stavka - trošak plaće, poznata i kao bruto 2. To je iznos kojeg je poslodavac morao ukupno isplatiti da biste dobili svoju neto plaću od 5.452,80 kuna, odnosno 7.919 kuna bruto. Riječ je o bruto iznosu uvećanom za doprinose za zdravstveno osiguranje koji iznose 15 posto bruto plaće (1.187,85 kuna), doprinose za slučaj ozljede na radu od 0,5 posto (39,60 kuna) te doprinose za zapošljavanje koji iznose 1,7 posto (134,62 kune). Tako je poslodavac ukupno isplatio 9.281,07 kuna, odnosno 1.362,07 kuna više od vaše bruto plaće te 3.828,27 kuna više od neto iznosa plaće koju ste primili. Država je u ovom slučaju uzela više od 41 posto isplaćenog novca, što je ekvivalentno iznosu od 70 posto vaše neto plaće.

• neto plaća 2.573 kune: poslodavac izdvojio 3.859,59 kuna (državi ide 1.286,59 kuna, odnosno 50 posto iznosa vaše neto plaće)
• neto plaća 5.000 kuna: poslodavac izdvojio 8.340,15 kuna (državi ide 3.340,15 kuna, odnosno 67 posto iznosa vaše neto plaće)
• neto plaća 8.000 kuna: poslodavac izdvojio 14.574,20 kuna (državi ide 6.574,20 kuna, odnosno 82 posto iznosa vaše neto plaće)
• neto plaća 10.508 kuna: poslodavac izdvojio 21.016,42 kuna (državi ide 10.508,42 kune, odnosno 100 posto iznosa vaše neto plaće)
• neto plaće veće od 10.508 kuna: država za vaš rad dobiva više nego vi sami!

Hoće li doći do promjena?

Ministar financija Boris Lalovac ovih je dana najavio kako se razmišlja o ukidanju najviše porezne stope od 40 posto, koju se primjenjuje na najveće plaće, a kojom je zahvaćeno oko 150 tisuća građana, ili o povećanje neoporezivog dijela plaće s 2.200 na 2.600 kuna, što bi na svojim plaćama kao poreznu olakšicu osjetili svi građani.

Prvaci u svijetu kad to ne treba biti

Prema posljednjem dostupnom godišnjem izvješću konzultantske kuće KPMG - "Individual Income Tax and Social Security Rate Survey 2012", Hrvatska se nalazi u samom svjetskom vrhu prema poreznim opterećenjima. Tu neslavnu poziciju držimo već godinama.

Kad se zbroje efektivne stope poreza na dohodak i socijalna davanja za zaposlene dobivaju se kombinirane porezne stope i neslavna lista na kojoj je Hrvatska sa stopom od 46,3 posto svrstana na treće mjesto od 114 zemalja uključenih u izvješće. Dvije godine ranije, 2010. godine, bili smo svjetski prvaci sa stopom od čak 53,3 posto. U izvješću iz 2012. godine su se ispred nas našle Belgija (47 posto) i Grčka (46,5 posto).

Izvor: KPMG