Foto: Index

HRVATSKA je i lani imala negativan prirodni prirast stanovništva. Broj živorođenih je u prošloj godini za 10.447 manji od broja umrlih osoba, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Po tim je podacima prošle godine u Hrvatskoj živorođenih osoba bilo 39.939, a umrlih 50.386.

Posljednji pozitivan prirodni prirast u Hrvatskoj zabilježen 1997. godine

Nastavljen je tako dugogodišnji trend negativnog prirodnog prirasta jer usporedba s ranijim statističkim podacima pokazuje da je posljednji pozitivan prirodni prirast u Hrvatskoj zabilježen 1997. godine.

Sve veći mortalitet i sve manji natalitet posljedice starenja stanovništva

Sve veći mortalitet i sve manji natalitet posljedica su starenja stanovništva s kojim se susreće sve veći broj razvijenih zemalja i zemalja u razvoju.

Na natalitet utječe i kriza, jer svi oni koji teže odgovornom roditeljstvu i planiranju djece znaju da si u uvjetima teške neimaštine ne mogu priuštiti još jedno dijete žele li mu osigurati "normalan život".

Sve manje brakova i sve više razvoda

Prema podacima DZS-a, u 2013. sklopljeno je 19.169 brakova, dok ih je razvedeno 5.992. Lani su sklopljena 1.154 braka manje nego 2012. godine, dok je razvedenih brakova 333 više.

DZS će 22. srpnja objaviti potpune podatke o prirodnom kretanju stanovništva za 2013. na razini županija, gradova i općina u priopćenju "Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2013", najavili su iz Državnog zavoda za statistiku.

"Trend pada stanovništva u budućnosti će se intenzivirati"

Demograf Geografskog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, dr. Stjepan Šterc, komentirajući danas za Hinu prirodni pad stanovništva u Hrvatskoj i tijekom 2013. godine, istaknuo je kako je to samo nastavak trenda prirodnog pada stanovništva započetog 1991. godine, koji će se u budućnosti još i intenzivirati.

"Hrvatska je ušla u demografski slom s obzirom da su svi demografski pokazatelji negativni (prirodni pad, negativna vanjska migracijska bilanca, depopulacija ukupnog stanovništva, izumiranje, velika starost populacije itd.), a u takvom procesu nisu moguće, bez ozbiljne populacijske politike, bilo kakve pozitivne demografske promjene", naglasio je dr. Šterc.

"Takva demografska slika Hrvatske sasvim će sigurno u budućnosti utjecati i na sve razvojne procese u državi, od gospodarskih, regionalnih, prostornih, društvenih pa sve do demografskih", dodao je.

Vodeći hrvatski demograf dr. Šterc ističe kako "Hrvatska za sada ne pokazuje nikakav interes u zaustavljanju tih negativnih procesa, što si u osnovi ne dopušta niti jedna razvijena i demokratska zemlja".

"Sukladno gospodarskom, demografskom i inom nazadovanju, negativne trendove pokazuju i manje-više svi društveni procesi, pa tako i sklapanje brakova, dok se istovremeno intenziviraju negativni, kao primjerice razvodi brakova. Pretpostavka je da će sklopljenih brakova biti sve manje, a naravno u općoj društvenoj situaciji, razvedenih brakova bit će sve više", kaže dr. Šterc.

Poručuje kako bi "država morala shvatiti da je to problematika strateške razine i konsenzusom svih političkih opcija morala bi donijeti i primjenjivati nacionalni program demografske revitalizacije, jer će u protivnom dovesti u pitanje funkcioniranje nekih ključnih sustava u državi (mirovinskog, obrazovnog, sustav radne snage itd.)".