Foto: Vlada.hr

"MIJENJAM osam oniksa za jednu post-doc stipendiju", rekao nam je na početku razgovora jedan od dvadesetorice hrvatskih znanstvenika kojem je nedavno Nacionalna zaklada za znanost i visoko školstvo odbila odlazak u inozemstvo na specijalizaciju. Naš sugovornik tražio je pomoć države za specijalizaciju u inozemstvu u iznosu od oko 20.000 eura, što je oko 1500 eura mjesečno, no iako udovoljava uvjetima natječaja i ispunjava sve uvjete, zbog nedostatka financijskih sredstava dobio je na kraju odbijenicu.

> Pogledajte prve fotografije luksuzne palače hrvatskih biskupa

Od društva znanja, kako su nam tepali do prije tri godine u vrijeme Ive Sanadera, došli smo do društva seljaka Jadranke Kosor koja je pozivala Hrvate da budu pastiri, a sudeći prema zgradi HBK koju financiraju i hrvatski porezni obveznici došli smo do i društva mračnog srednjeg vijeka gdje se vjera cijenila više od znanosti.

Crkvi svake godine 10 milijuna kuna više, a nedostaje za znanost

"Jasno mi je, nema se para i gotovo, takva nam je država. Možda bi bilo bolje da se izdvaja više za znanost, no onda treba nekom drugom uzeti. Jasno mi je i da je to stvar politike. Međutim, kad čovjek pogleda da nedostaje nekih dva do dva i pol milijuna kuna za ostalih dvadeset kandidata za specijalizaciju, a da s druge strane svake godine državna izdvajanja za Crkvu rastu za 10-tak milijuna kuna čovjek se zapita je li moglo dio toga i kod nas u znanost", kaže nam sugovornik dodajući kako ga boli kada vidi da Crkva troši na oniks i ostali luksuz hrvatskih svećenika.

Kako smo provjerili, Hrvatska zaklada za znanost, koja je je proistekla iz Ministarstva za znanost i obrazovanje, godišnje za program "Priljev mozgova" i "Izobrazbu doktoranata" godišnje izdvoji oko 2 milijuna kuna što je u biti novac s kojim raspolažu od države. 

Pedeset posto veći interes za specijalizaciju u inozemstvu

"Što se tiče konkretno programa Postdoc  proračun određujemo krajem godine za sljedeću godinu, a za 2010. godinu iznosio je 2 milijuna kuna. Proračun je određen sukladno interesu u tekućoj godini i do sada je uvijek taj iznos bio dovoljan s obzirom na interes. Međutim u 2010. godini interes je znatno porastao te je bilo gotovo 50 prijava na ovaj program, dok je proteklih godina prijava bilo oko 20, tako da smo u 2010. godini bili limitirani sa sredstvima", kaže nam Ivan Šuljić, programski koordinator Hrvatske zaklade za znanost.

Što se tiče stipendija situacija je gotovo ista kao i programa Postdoc. Godišnji proračun za ovaj program je do sada bio 2 milijuna kuna, a prijava je bilo više nego u programu Postdoc, a sredstva su nešto niža. Valja naglasiti kako se tu ne radi o klasičnim stipendijama već o financiranju boravka doktoranada u inozemstvu koji se u sklopu svog doktorskog studija dodatno obrazuju u inozemstvo od 3 do 12 mjeseci, a Zaklada najbolje ocijenjenim kandidatima pokriva putne troškove te troškove boravka.

Za veći interes, manja sredstva

No, unatoč većem interesu i većem broju prijavljenih kandidata koji ispunjavaju uvjete za specijalizaciju u inozemstvu sredstva namijenjena za financiranje programa u 2011. godini smanjena su sukladno financijskim sredstvima!

Kada smo već kod usporedbi koliko se izdvaja za znanost, a koliko za duhovno recimo da se Crkvi iz državnog budžeta daje 270 milijuna kuna, grozno zvuči podatak da Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu iznosi tek mršavih osam milijuna kuna. 

Pola metra fasade za godišnje stipendiranje školovanja djece branitelja

Samo blenda na fasadi nove zgrade Hrvatske biskupske konferencije od poludragog kamena oniksa stoji 2000 eura po četvornom metru, što bi se dalo primjerice usporediti da je nedavno za stipendiranje 10.527 učenika i studenata iz Fonda za stipendiranje hrvatskih branitelja Domovinskog rata i njihove djece u ovoj akademskoj godini izdvojeno 65 milijuna kuna. Odnosno malo manje od 6 tisuća kuna po glavi za cijelu akademsku godinu. Niti pola četvornog metra fasade zgrade.