Foto: Index/Hina, Grafike: The Economist

HRVATSKA prema raznim ekonomskim pokazateljima spada među najlošije zemlje Europske unije.

Iako premijer Milanović za izostanak oporavka gospodarstva, kako bi amnestirao svoju Vladu od odgovornosti, krivi slab oporavak zemalja Europske unije, činjenica je da mnoge europske zemlje, zahvaljujući odlučnim potezima izlaze iz krize.

Jedan od kroničnih problema u Hrvatskoj je visoka stopa nezaposlenosti. Nezaposlenost iznosi oko 16 posto po čemu smo treći u Europi iza Grčke i Španjolske. Sve ostale europske zemlje imaju manju stopu nezaposlenosti, uključujući Cipar i Portugal koje su pretrpjele teške udare globalne financijske krize. Što se tiče zemalja iz okruženja, Mađarske i Slovenije, u obje je nezaposlenost gotovo dvostruko manja nego u Hrvatskoj.
 

STOPA NEZAPOSLENOSTI

Poseban problem predstavlja visoka nezaposlenost mladih do godina, koja u siromašnoj Hrvatskoj iznosi preko 40% te smo i prema tom kriteriju pri "vrhu" Europe, iza Španjolske, Grčke i Italije.

NEZAPOSLENOST MLADIH



Snažan oporavak imaju zemlje srednje i istočne Europe, koje će sljedeće godine ostvariti prosječan rast od 2,5%, dok na zapadu odskače Irska sa rastom od preko 6%.

Prema prognozama analitičara eurozona će imati rast od 1,1% dok će Hrvatska biti i dalje u padu.
Hrvatska je među svega nekoliko zemalja u kojima je BDP u minusu. Od zemalja srednje i istočne Europe najsnažniji oporavak ima Poljska koja je zahvaljujući restrukturiranju industrije i dobrom iskorištavanju novca iz EU fondova, na putu da postane jedna od jačih ekonomija Europe. Nakon dugo vremena gospodarski rast vratio se i u Grčku,a oporavljaju se i najsiromašnije članice EU – Rumunjska i Bugarska.

Kretanje BDP-a po zemljama EU

Što se tiče prognoza za ovu godinu, Hrvatska će vjerojatno ostati jedina članica Europske unije koja neće imati gospodarski rast, a najoptimističnije prognoze koje predviđaju pozitivan rezultat kreću se unutar statističke pogreške.
 

PROGNOZA BDP-A ZA 2015.

Hrvatska u usporedbi sa zemljama EU ne spada u najzaduženije zemlje, ali je na dobrom putu da se svrsta u tu skupinu. Javni dug premašio je 80% BDP-a i iznosi preko 260 milijardi kuna. Ono što je problem su rastući troškovi kamata, koji iznose oko milijardu kuna mjesečno. Da bi Hrvatska na taj nagomilani dug plaćala kamate, prema procjenama stručnjaka potreban je rast gospodarstva od 3%, kojeg nema, niti će ga biti u kraćem roku.

JAVNI DUG kao % BDP-a, procjena za 2015.

Proračunski deficit, odnosno manjak, zbog kojeg je Hrvatska uvedena u posebnu proceduru EU za njegovo smanjenje, prema posljednjim izjavama ministra financija Borisa Lalovca iznosit će za 2014. godinu 3,8% BDP-a odnosno 12,8 milijardi kuna. Iako se ministar hvali da je to daleko manje od očekivanog, radi se o manju obračunatom prema nekakvoj nepostojećoj "nacionalnoj" metodologiji (2+2=5), dok se pravi rezultati Europskog statističkog ureda, koji su jedini relevantni, očekuju u veljači.

Eurostatova obračunska metodologija, za razliku od "nacionalne", u proračunski deficit ubraja dugove javnih poduzeća kao što su HŽ, HAC, ARZ, državna jamstva i dugove zdravstva.

Po preporukama Europske komisije (EK) u sklopu procedure prekomjernog deficita (EDP), Hrvatska je u prošloj godini proračunski deficit morala smanjiti za 2,3 postotna boda na 4,6 posto BDP-a, a u 2015. se očekuje njegovo daljnje smanjenje na 3,5 posto te u 2016. godini na 2,7 posto BDP-a.

PRORAČUNSKI MANJAK kao % BDP-a, procjena za 2015.