Screenshot: Euronews/YouTube

ODBOR za vanjsku politiku Europskog parlamenta (EP) prihvatio je u utorak prijedlog rezolucije o napretku Bosne i Hercegovine u kojem nove čelnike te zemlje poziva da slijede načela federalizma i supsidijarnosti te se traži da svi konstitutivni narodi imaju osiguran pristup javnom televizijskom servisu, na svim službenim jezicima.

Odbor je izglasao prijedlog s 45 glasova za, tri protiv i četiri suzdržana. Prijedlog rezolucije upućuje se na raspravu i glasovanje na planarnu sjednicu EP-a koja se održava krajem travnja.

Prihvaćen velik broj amandmana hrvatskih zastupnika

Članovi Odbora prihvatili su i veliki broj amandmana koje su predložili hrvatski zastupnici.

Zastupnik Tonino Picula (SDP) ističe da BiH neće biti uspješna kandidatkinja za članstvo u EU-u dok se ne ostvare odgovarajući instiucionalni uvjeti, što po njegovu mišljenju uključuje nadogradnju Daytonskog sporazuma i osiguranje ustavne jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda.

Andrej Plenković (HDZ) ocijenjuje prijedlog rezolucije vrlo kvalitetnim. "U fokusu su dva aspekta: jedan je stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s BiH, a drugi je poruka toj zemlji da prione reformama. Konstatira se da treba jamčiti jednaka prava za sve konstitutivne narode", rekao je Plenković.

Dodao je da su svi hrvatski zastupnici bili vrlo angažirani u donošenju prijedloga rezolulcije, podnijevši čitav niz amandmana koji su na kraju i prihvaćeni.

Jozo Radoš (HNS) smatra da prihvaćeni prijedlog rezolucije ne odgovara ozbiljnosti situacije u BiH, jer je preopćenit.

"Rezolucija EP-a je vrlo općenita. Ona konstatira nefunkcionalnost te države i poziva na reforme, ali vrlo općenito. Rezolucija se oslanja na neke procese koji bi se trebali dogoditi u samoj BiH, dakle na pretvaranje pisanih obveza koje je prihvatila Skupština BiH u konkretne zadaće. I to će biti test na kojem EP mora osobito inzistirati i pratiti što, u tom smislu, čini Europska komisija i Vijeće EU. U raspravi sam upozorio da Rezolucija EP-a ne odgovara zahtjevima ozbiljnosti situacije i potrebi za promjenama u Bosni i Hercegovini, kaže Radoš.

Zaštita Hrvata

Ruža Tomašić (HKS) u svojim je amandmanima ukazala na potrebu zaštite Hrvata u Bosni i Hercegovini, s naglaskom na raseljene osobe i povratnike u Republiku Srpsku te pozvala na jačanje suradnje kako bi se omogućili odgovarajući uvjeti za mirnu i održivu reintegraciju u tom entitetu.

Ona smatra da je osiguravanje uvjeta za povratak hrvatskih izbjeglica na njihova prijeratna prebivališta nužan temelj za uspostavu zdravih odnosa među trima narodima, što će zasigurno rezultirati i ekonomskim rastom te boljim standardom za sve građane BiH.

U tekstu se također poziva BiH "na suradnju s Europskom komisijom u vezi s prilagodbom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), osobito u pogledu prekogranične trgovine, kako bi se osiguralo da se trgovina između zemalja članica EU-a i CEFTA-e, nastavi u tradicionalnom opsegu“.

Jedan od prihvaćenih amandmana zastupnika Picule je i onaj u kojem se izražava zabrinutost zbog porasta radikalizacije mladih u BiH, koji se u relativno velikom broju pridružuju terorističkim borcima ISIL-a.