Foto: scx.hu

U HRVATSKOJ trenutno radi manje od 1,3 milijuna ljudi, te se broj zaposlenih gotovo izjednačio s brojem umirovljenika.

Kada uzmemo u obzir i loše demografske trendove, odnosno negativni prirodni prirast, zbog kojeg će Hrvatska uskoro gubiti 20 tisuća stanovnika godišnje, pitanje je hoće li budući umirovljenici uopće imati mirovine koje pokrivaju osnovne životne troškove.

Od 36 milijardi kuna za mirovine 16,5 milijardi iz državnog proračuna

Upravo zbog loših demografskih trendova, 2002. godine krenulo se u mirovinsku reformu, čiji cilj je bio stvaranje osobne imovine na osnovu koje bi se isplaćivale buduće mirovine.

Mirovine iz tzv. prvog stupa, koji počiva na sustavu solidarnosti, zbog nepovoljnog omjera radnika i umirovljenika, trenutno se dobrim dijelom financiraju iz proračuna, pa je tako u 2014. godini od ukupno 36 milijardi koje su isplaćene za mirovine, iz proračuna stiglo čak 16,4 milijarde kuna.

S druge strane, individualizirana štednja problematična je zbog relativno niskog iznosa koje će prosječan umirovljenik akumulirati tijekom radnog vijeka. Trenutno se u njega uplaćuje pet posto bruto plaće i zagovornici ovakvog modela traže da se ta izdvajanja povećaju.

Kritičari privatnih mirovinskih fondova smatraju da bi se drugi stup trebao ukinuti, a imovina prebaciti u proračun, jer je najveći dio akumuliranog novca i tako uložen u državne obveznice, odnosnu posuđen državi.

Mnoge zemlje koje su ranije reformirale mirovinske sustave i uvele privatnu štednju, poput Čilea, Argentine, Mađarske, Slovačke i Poljske, u posljednjih nekoliko godina su je potpuno ili djelomično "nacionalizirale", odnosno vratile sredstva u proračun i vratile državne mirovine.

Dr. sc. Bežovan: Ministar Mrsić poriče znanja i zdravu pamet

Dr. sc. Gojko Bežovan, profesor socijalne politike na Pravnom fakultetu u Zagrebu, jedan je od najglasnijih zagovornika ukidanja drugog mirovinskog stupa. On smatra da je trenutna situacija neodrživa.

"Mirovinski je sustav neodrživ, Vlada se zadužuje, raste proračunski manjak i javni dug kako bi se isplatile mirovine. Dolaze najbrojnije generacije u mirovinu pa će odnos broja umirovljenika i onih koji uplaćuju doprinose biti sve nepovoljniji. A tu je još gospodarska kriza te sve prekarniji rad", upozorava dr. Bežovan.

Na nedavno održanom okruglom stolu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić predstavio je projekcije svog ministarstva, prema kojem mirovinski sustav nije ugrožen te isplata mirovina u budućnosti nije upitna. Prema njihovim projekcijama cilj je da 2040. prosječna mirovina poraste na 8.963 kune, od čega se 7.467 kuna odnosi na prvi stup.

"Ministar je Mrsić izmanipulirao predsjednika HAZU-a akademika Kusića te u tom visokom domu poricao znanja i zdravu pamet. Kažu kako je medijska pozornost bila tako velika kao da je Obama došao. Pretpostavljam kako su to pokrili menadžeri iz mirovinske fondovske industrije. O tome sam pisao akademiku Kusiću, ako i ne dobijem odgovor na pismo vjerujem kako ću ostvariti utjecaj pa se HAZU više neće dati navući na ovakvu nečasnu političku instrumentalizaciju. Važno je reći, HAZU nije na raspravu pozvao one koji imaju drugačije mišljenje, odnosno one koji nisu pripravni jesti iz Mrsićeve ruke", upozorava dr. Bežovan.

On smatra da je jedino rješenje ukidanje drugog mirovinskog stupa.

"Drugi stup valja žurno ukinuti kako su to napravili Poljaci, on proizvodi bezdanu proračunsku rupu i silne gubitke u visini mirovina. Za raspravu o ovoj prevažnoj temi tražim marketinšku agenciju koja će ugovoriti zauzetu, otvorenu i svenarodnu raspravu na Hrvatskom radiju i Hrvatskoj televiziji. Vidi se, glede ove teme, kako su oni pod Mrsićevom upravom", kaže dr. Bežovan.

Mirovinski fondovi: Situacija je neodrživa, ali zato treba jačati drugi stup

U mirovinskim fondovima također smatraju da je trenutna situacija neodrživa, no oni drugi mirovinski stup ne vide kao uzrok problema, već kao rješenje.

"Smatramo da takva situacija nije dugoročno održiva jer i demografski podaci jasno pokazuju da je sustav međugeneracijske solidarnosti sve manje održiv i zbog toga je sve jasnija i bitnija uloga drugog stupa koji u srednjem i dužem roku treba preuzeti sve veći teret mirovinskog sustava kako bi se s vremenom smanjivao pritisak na proračun. Naravno, za to je nužno nastaviti razvijati drugi stup", kaže Dijana Bojčeta Markoja, direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO)

Mirovinski fondovi smatraju da ne bi bilo dobro ukinuti drugi mirovinski stup, osim zbog demografskih kretanja, i zbog toga da se budućim umirovljenicima osiguraju jednake mirovine kakve imaju postojeći.

"Voljeli bismo skrenuti pozornost da princip međugeneracijske solidarnosti nikako nije jednostran. Međugeneracijska solidarnost s jedne strane znači da postojeći zaposlenici iz svojeg rada uplaćuju doprinose koji postojećim umirovljenicima osiguravaju isplatu mirovina. No, to također znači da postojeći zaposlenici ipak imaju šansu svojim radom osigurati sredstva za donekle održiva i pristojna primanja u mirovini. U slučaju ukidanja drugog stupa, s ovakvim demografskim trendovima potpuno se ukida međugeneracijska solidarnost, odnosno mogućnost da sadašnji zaposlenici imaju barem slične mirovine i standard kakvu imaju sadašnji umirovljenici", smatraju u Udruzi mirovinskih fondova.

Mirovinskim fondovima također nije sporno da dobrim dijelom ulažu u državne obveznice, te smatraju da promjena strukture ulaganja, koja je propisana zakonom, a koju mnogi kritiziraju nije potrebna. Također, navode da su njihovi prinosi veći nego u Europi. 

"Ne mislimo da je promjena nužna jer dosadašnji limiti ulaganja rezultirali su prinosima koji su među najvišim prosječnim realnim prinosima mirovinskih fondova u Europi. To  jasno govori da je sustav investicijskih limita hrvatskih mirovinskih fondova dobro postavljen, a dodatno, izmjene Zakona (uvođenje portfelja različite rizičnosti, povećanje koncentracijskog limita i ostalo) potkrepljuju da se na limitima stalno radi te da se donose korisne odluke za članove mirovinskih fondova. Da nije tako sigurno se ne bi moglo reći da prosječni član u 12 godina rada mirovinskih fondova ima veću zaradu od prosječnog člana mirovinskih fondova iz Italije, Austrije, Njemačke, Švicarske i ostalih europskih zemalja", kažu iz Udruge mirovinskih fondova.