Hrvatski prosvjetari imaju dobre plaće, loše rezultate i nije ih briga što će država bankrotirati
Foto: 123rf/Index, Tablice: Eurydice
ZAPOSLENI u obrazovnom sustavu, usprkos katastrofalnom stanju u javnim financijama, ponovno su u štrajku radi povećanja plaća.
Iako prosvjetari, u usporedbi s onima koji rade u realnom sektoru i ne primaju plaću iz proračuna, krizu praktički nisu ni osjetili, sada traže povećanje plaće od 4 posto.
Kao i druge koji ovise o proračunu, apsolutno ih ne zanima što je Hrvatska pred bankrotom, a očito nisu svjesni ni činjenica da bi se, zbog ogromne zaduženosti Hrvatske od oko 300 milijardi kuna, za koju godinu mogli suočiti s drastičnim smanjenjem primanja. Ali dok ide - ide.
Broj zaposlenih raste, učenika sve manje, a novac odlazi uglavnom na plaće
Učitelji i profesori u Hrvatskoj, znatno su manje plaćeni od svojih kolega u zapadnoj Europi. Uostalom, kao i svi ostali koji plaću zarađuju u devastiranoj hrvatskoj ekonomiji. U prilog povećanju plaća ne ide ni činjenica da broj učitelja i profesora u Hrvatskoj konstantno raste, dok istovremeno broj učenika, zbog iseljavanja i općenito loših demografskih kretanja - pada.
Iako sindikati vole isticati da se tu radi o borbi za "budućnost naše djece" i kvalitetu obrazovanja, činjenica je da od proračuna koji iznosi oko 11 milijardi kuna, preko 9 milijardi ode na rashode za zaposlene, tako da za projekte kojima bi se stvarno poboljšalo obrazovanje, ne ostane gotovo ništa.
Iako su u usporedbi sa kolegama iz zapadne Europe hrvatski prosvjetari malo plaćeni, ako pogledamo plaće koje imaju njihove kolege u zemljama istočne Europe, priča je potpuno drugačija.
U usporedbi sa sličnim zemljama hrvatski prosvjetari imaju dobre plaće
Prema podacima Eurydice-a - mreže podataka o odgojno-obrazovnom sustavu EU, raspon godišnjih bruto plaća u osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj, kreće se od minimalnih 8692 do 14212 eura.
U mnogo uspješnijoj Češkoj, u kojoj su neke regije dosegnule standard zapadne Europe, bruto godišnje plaće učitelja i nastavnika kreću se od 8896 eura pa do 10995 eura.
Poljska, koja praktički nije niti osjetila krizu, te već godinama ima solidan rast ekonomije učitelje i nastavnike plaća od 5449 do 11867 eura bruto godišnje.
U susjednoj Crnoj Gori plaće se kreću u rasponu od 6433 eura do 10213 eura godišnje, dok su godišnje bruto plaće u Makedoniji od 5215 do 7818 eura.
Godišnja bruto plaća u osnovnim (ISCED 1 i ISCED 2) i srednjim (ISCED 3) školama u EUR
Zanimljivo je usporediti i podatke o bruto godišnjoj plaći kao postotku BDP-a po stanovniku. Promatrano na taj način, hrvatski učitelji i nastavnici znatno su bolje plaćeni u odnosu na mnoge zemlje Europe. Plaće u Hrvatskoj kreću se od 85,2% pa do 139,3% BDP-a po stanovniku.
U Češkoj je raspon plaća od 62,6% do 77,4% BDP-a, dok je u Poljskoj raspon plaća u osnovnim i srednjim školama od 54,0% do 117,5% BDP-a po stanovniku.
Godišnja bruto plaća u osnovnim (ISCED 1 i ISCED 2) i srednjim (ISCED 3) školama kao %BDP-a po stanovniku
Traže veće plaće, a rezultati učenika ispod prosjeka
Da hrvatski obrazovni sustav postaje besmislen, i služi sam sebi, osim podatka da najveći dio novca odlazi za zaposlene u sustavu, pokazuju i rezultati koje učenici ostvaruju na međunarodnim testovima.
Prema Međunarodnoj procjeni znanja i vještina - PISA 2012, hrvatski učenici značajno su ispod prosjeka među 64 zemalja obuhvaćenim ovim istraživanjem.
Programme for International Student Assessment (PISA) najveće je međunarodno istraživanje učenika u dobi od 15 godina, a mjere se znanja i sposobnosti na području matematičke, prirodoslovne i čitalačke pismenosti.
Istraživanje je pokazalo je da su hrvatski učenici na 40. mjestu po matematičkim znanjima, te da gotovo 30 posto učenika koji su izašli iz osnovne škole i upisali se u srednju nema osnovnu razinu matematičke pismenosti.
Što se tiče prirodoslovne pismenosti hrvatski učenici su na 34. mjestu, dok su po čitalačkoj pismenosti na 35. mjestu. U sve tri kategorije hrvatski učenici su ispod prosjeka zemalja OECD-a.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati