Foto: AFP

"NEMOGUĆE je reći prijeti li Hrvatskoj potres nakon ovog u Srbiji. Nekakva latentna opasnost postoji, a hrvatsko područje je ionako ugroženije od srpskog, tako da zapravo postoji stalna opasnost. Ipak, u seizmologiji je nemoguće učiniti nešto kao što je predviđanje potresa, pa je tako nemoguće i reći hoće li u Hrvatskoj uslijediti potres nakon srpskog", rekao je za Index ravnatelj Hrvatske seizmološke službe Vlado Kuk.

Dodao je kako je za očekivati da će se u Hrvatskoj događati i jači potresi od ovog u Srbiji, samo je nemoguće reći kad.

Hrvatska seizmološka služba već godinama upozorava na činjenicu da je Hrvatska u opasnosti od potresa, dok se istodobno slabo poštuju građevinski propisi zaštite od potresa te da su podaci strukovno zaostali.

Najveća opasnost za Zagreb i Dubrovnik

Najugroženija područja u Hrvatskoj su grad Zagreb, te Dubrovnik i okolica. Radi se o najviše naseljenim i seizmički najosjetljivijim područjima, koja su u prošlosti već zabilježila jake potrese. Primjerice, U Dubrovniku je 1667. godine zabilježen potres intenziteta 10 po Mercalli-Cancani-Siebergovoj, koji je prouzročio stravično razaranje u gradu i doveo do smrti oko 3000 ljudi. U Zagrebu je 1880. godine zabilježen potres intenziteta 9 po MCS ljestvici, koji je također imao teške posljedice. Za usporedbu, seizmološki zavod Srbije procijenio je intenzitet ovog potresa na 6-7 stupnjeva po MCS ljestvici.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje je prošle godine napravila dokument u procjeni mogućih šteta od potresa, u kojemu je jasno navela moguće posljedice jakog potresa na naseljenim područjima Hrvatske.

Ozbiljna stradanja

"Takav odnos površina i broja stanovnika u potresu daje primarne katastrofalne posljedice, kao što su veliki postotak oštećenosti građevina, prekidi komunikacija, zatrpane prometnice, veliki broj ozlijeđenih i mrtvih, veliki broj evakuiranih, itd., te sekundarne katastrofalne posljedice, kada će se broj ugroženih stanovnika povećati zbog pratećih nesreća koje tada nastaju, kao što su eksplozije, požari, poplave, klizišta i odroni, nekontrolirano ispuštanje otrovnih plinova i tvari u okoliš te nastanak epidemija i epizotija", naveo je u svojoj procjeni DUZS.

Hrvatski seizmolozi su više puta upozorili i da su podaci koje imaju strukovno zaostali i nedovoljno kvalitetno obrađeni. Sami podaci su dobri, ali njihova obrada je nedostatna. Allegretti upozorava da su podaci strukovno zaostali i nedovoljno kvalitetno obrađeni.

Premalo ulaganja, građevine nisu otporne na potrese

Jedan od ključnih problema je premalo ulaganje u struku. Primjerice, Hrvatska je u sklopu NATO-va programa Znanost za mir i sigurnost dobila novčanu donaciju za nabavu pet seizmografa, ukupne vrijednosti 50-ak tisuća eura, od kojih četiri, zbog nedovoljnih sredstava za montažu, stoje u Zagrebu, a samo je jedan montiran na Brijunima.

Seizmološkoj službi su u ovoj godini smanjena sredstva, pa ne samo da ne mogu montirati opremu, nego imaju i probleme s održavanjem postojećih seizmoloških postaja. Gusta i kvalitetna mreža seizmoloških postaja ipak ne može predvidjeti hoće li se potres dogoditi i kada, ali pomaže pri kvalitetnoj i detaljnoj izradi seizmoloških karti, što je korisno pri prikupljanju informacija o posebno ugroženim područjima i izradi preporuka o izbjegavanju šteta koje bi potresi napravili.

Kod samih potresa ima jako puno faktora koji igraju ulogu. Ključni faktori su dubina potresa i mjesto na kojemu se zemlja zatrese. Što ja manje dubina, veća je opasnost od stradavanja, a isto vrijedi i za lokaciju. Dodatni faktor je pridržavanje građevinskih propisa. Dobar primjer za to je usporedba stradanja u Haitiju i u Čileu. Potres u Haitiju imao je magnitudu od 7,0 stupnjeva, a onaj u Čileu magnitudu od 8,8 stupnjeva. Ipak je u Haitiju stradalo 300.000, a u Čileu, zemlji naviknutoj na potrese, gdje se svi građevinari pridržavaju strogih propisa pri gradnji, 800 ljudi.