Foto: Screenshot N1, Google Maps

UNATOČ najavi ministra zdravlja Darija Nakića da se od 1. svibnja povećava cijena dopunskog osiguranja HZZO-a sa 70 na 89 kuna, u HZZO-u još nisu dobili nikakav nalog.

Iako je ministar Nakić na konferenciji za medije upoznao javnost sa skorašnjim poskupljenjem, u HZZO-u poručuju da će njihovo Upravno vijeće donijeti konačnu odluku o tome hoće li biti poskupljenja ili ne, a to će napraviti tek nakon provedene detaljne analize.

HZZO još uvijek nije zaprimio nikakav nalog od Ministarstva zdravlja

Također su istaknuli da još uvijek nisu dobili nikakav službeni nalog od Ministarstva zdravlja za povećanjem cijene dopunskog osiguranja.

"Kad Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) dobije službeni nalog Ministarstva zdravlja za podizanje cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a, postupit će se po redovnoj pravnoj proceduri koja čini stavljanje odluke na javnu raspravu, te potom na Upravno vijeće HZZO-a koje donosi konačnu odluku temeljem detaljne analize i izvješća s javne rasprave", kažu za Indexu u HZZO-u.

Također su otkrili i da država ne podmiruje svoje obveze koje ima prema HZZO-u.

"Država je uplatila 365, umjesto 815 milijuna kuna za dopunsko"

"Ukupan broj važećih polica dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO je 2.471.301, od čega je oko 881.779  polica na teret državnog proračuna za siromašnije građane, branitelje i ostale osjetljive skupine.

Točno je da se iz proračuna ne dobivaju sva sredstva koja bi trebala biti dobivena za pokrivanje prava koja je država dala osjetljivim skupinama. Za spomenuti broj polica na teret državnog proračuna trebalo bi HZZO-u biti uplaćeno 815 milijuna kuna, a država je HZZO-u u 2015. godini uplatila 365.776.982,88 kuna", istaknuli su u HZZO-u.

No, dok s jedne strane HZZO još nije ni zaprimio ikakav službeni nalog, niti odlučio treba li ići u poskupljenje, za ministra Nakića to je već gotova stvar.

Istaknuo je kako je to mjera koju je Ministarstvo moralo donijeti "da bi 900.000 naših građana, a to su učenici, studenti, umirovljenici s malim mirovinama, darivatelji organa i krvi, i dalje mogli dobivati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu".

Nakić je naveo i primjer Slovenije te građane pokušao smiriti iznošenjem podatka da Slovenci dopunsko plaćaju oko 200 kuna, međutim njegova je najava naišla na oštro protivljenje udruga umirovljenika koji su najveći korisnici zdravstvenih usluga.