ZNANSTVENI novinar i urednik znanosti na Indexu Nenad Jarić Dauenhauer objavio je nedavno knjigu Znanost i predrasude, koja se sastoji od njegovih tekstova objavljenih kroz više godina rada na portalu (knjiga se može naručiti na ovoj e-mail adresi: https://izdanja.in-tri.hr/).

Izdavanje knjige sufinanciralo je Ministarstvo znanosti, a recenzije su napisali prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček sa Zavoda za molekularnu biologiju zagrebačkog PMF-a i astrofizičar dr. sc. Bojan Pečnik, voditelj projekta Hipersfera.

„U eri globalne eksplozije dostupnih informacija pojavljuju se sve veći problemi kritičkog pristupa njihovom odabiru i relevantnosti, kao i činjeničnoj točnosti utemeljenoj na znanstveno utvrđenim podatcima... Ova zbirka tekstova pruža izuzetno dragocjen i visokokvalitetan doprinos popularizaciji znanosti, a svojom širinom, kvalitetom i brojem tema koje pokriva predstavlja i rijedak doprinos izvornoj znanstveno-popularnoj literaturi na hrvatskome jeziku“, piše u recenziji Vlahoviček.

„Širine i dubine tema kojima autor doprinosi popularizaciji znanosti i razumijevanju kompleksnih znanstvenih tema, te rasvjetljavanju pseudoznanstvenih ideja, postavljaju ga na sam vrh znanstvenog novinarstva u Hrvatskoj“, piše u svojoj recenziji Pečnik.

Čemu knjiga sastavljena od članaka objavljenih na internetu?

Kako sâm autor tumači u uvodu, ova knjiga je kompilacija odabranih znanstveno-popularnih, novinarskih tekstova koji su svrstani u cjeline prema temama kojima se bave.

„Jedan od ključnih kriterija u odabiru članaka bio mi je njihov obrazovni karakter, odnosno mogućnost da se iz njih nauči nešto trajno korisno. Naime, iako sam na odabrane teme napisao mnogo više članaka nego što ih je u ovoj knjizi izdvojeno, nisu svi jednako informativni, ne pokrivaju svi temu jednako široko i podrobno. Drugi važan kriterij bila mi je popularnost tekstova – ako su bili zanimljivi čitateljima Indexa, mogli bi biti i čitateljima ove knjige“, tumači autor.

Ističe da se na sastavljanje i objavljivanje knjige odlučio na poticaj brojnih prijatelja i čitatelja.

„U više navrata moji poznanici, uglavnom znanstvenici, uvjeravali su me i poticali da najzanimljivije i najedukativnije tekstove okupim u nekom obliku koji bi bio trajno dostupan, u nekoj posebnoj rubrici na Indexu, na nekom blogu ili u nekoj knjizi. Posebno uporan bio je fizičar dr. sc. Dejan Vinković, nekadašnji profesor na PMF-u u Splitu, suosnivač tvrtke Oraclum i jedan od voditelja projekta Hipersfera. Njihova logika bila je uvjerljiva: ljudi teško mogu znati što je na određenu temu najreprezentativnije i najzanimljivije, a osim toga, čak i kada čovjek točno zna koji tekst traži, nije ga uvijek lako pronaći“, pojasnio je.

U uvodu knjige autor tumači svoje viđenje važnosti popularizacije znanosti u dobu u kojem se, prema studiji objavljenoj u časopisu Nature, lažne vijesti šire čak šest puta brže nego istinite. Svako od poglavlja koje adresira određeno područje također počinje uvodom u temu.

Zašto naslov Znanost i predrasude?

Knjiga je nazvana Znanost i predrasude dijelom zato što asocira na poznati roman engleske spisateljice Jane Austin, Ponos i predrasude, no još više zbog toga što se bavi rasvjetljavanjem zabluda s kojima se popularizatori znanosti u svojem radu redovno susreću. U tom smislu definicija hrvatske Wikipedije prema kojoj su predrasude „unaprijed doneseni sudovi ili mišljenja o nečemu što se dovoljno ne poznaje niti se temeljito i kritički proučilo“ te „proširen i ustaljen, unaprijed postavljen stereotipan stav, zasnovan na nedokazivim tvrdnjama i lažnim autoritetima“, dobro odgovara sadržaju knjige koja se bavi temama kao što su pseudoznanost, klimatske promjene, cijepljenje, pandemija covida-19, genetski modificirani organizmi i sl.

Prve reakcije na knjigu

Fizičar Dejan Vinković: Hrvatska treba više knjiga poput ove

Vinković kaže da se kod autora još od početka njegovog rada kao znanstvenog novinara moglo uočiti da teži tekstovima koji izlaze van tipičnih formata news portala.

„Težio je pisati duže priloge koji ulaze puno dublje i detaljnije u obrađivanu temu, u kojima će se pronaći mnoštvo podataka. U današnje doba kratkih, površnih internet priloga, to se činilo kao nedostatak, ali čitanost njegovih priloga bila je tolika da je postalo jasno da barem dio publike želi upravo to - sadržaj iz kojeg se nešto uistinu može naučiti ili barem shvatiti težinu problema umjesto površne iskrivljene slike koju nude današnji mediji“, kaže Vinković.

„Već tada mi je to izgledalo kao sadržaj za popularno-znanstvenu knjigu. Na sreću, Index.hr je podržao takav njegov pristup internet novinarstvu pa su Nenadovi članci postali važan dio javnog života Hrvatske i uistinu vrijedni da ih se ukoriči. Pritom je ključno da se ne libi zauzeti čvrst stav da novinarstvo mora otvoreno stati na stranu znanosti, a kontra pseudoznanosti, jer u protivnom postaje dio društvenog problema jačanja ideologija koje danas razaraju sposobnost društva da se nosi s elementarnim izazovima, poput zaustavljanja zaraznih bolesti. Upravo je njegovo pokrivanje teme pandemije covida-19 primjer zašto njegove tekstove treba sačuvati za budućnost. Od samog početka pandemije vrlo je detaljno secirao kako su hrvatske javne politike bile poražene od strane neznanja, primitivizma, pseudoznanosti te bolesnih osobnih i političkih ambicija, što je rezultiralo smrću preko 17.000 ljudi i još tko zna kolikim brojem ljudi s trajnim zdravstvenim posljedicama. Naprosto, Hrvatska treba više novinara poput Nenada, više knjiga poput ove, više novinarstva poput njegovog“, tumači Vinković.

Farmakolog Trkulja: Tako bi novinarstvo trebalo izgledati

Farmakolog prof. dr. sc. Vladimir Trkulja, dr. med. s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, kaže da naslov knjige Znanost i predrasude (novinarstvo utemeljeno na dokazima) „osim što je zgodna igra riječi u odnosu na znameniti roman Jane Austen, sažima važnu i krajnje paradoksalnu karakteristiku svijeta u ovom trenutku: brojni sadržaji kojima svjedočimo u javnom prostoru (mediji, tzv. društvene mreže) vraćaju nas u davnu prošlost u kojoj su se saznanja o svijetu prikupljena znanstvenom metodologijom (znanost) morala 'probijati' kroz mulj 'ponosno istaknutih' zadrtih viđenja zatucanih. Stjecajem okolnosti, to je posebno upečatljivo dospjelo na vidjelo uslijed (ili zahvaljujući) pandemiji bolesti covid-19, razotkrivajući pri tome da niti oni formalno 'visoko obrazovani' nisu imuni na zadrtost u neukosti (o problemu).“

„Svakoj temi o kojoj piše autor prilazi s poštovanjem i oprezom koji zaslužuje, istražuje i provjerava svoje misli/viđenje sa stručnjacima u području i na razumljiv i zanimljiv način objašnjava stvari, sukladno pouzdano utvrđenim činjenicama – prakticira svoj poziv na način na koji bi novinarstvo trebalo funkcionirati u svim svojim sferama (novinarstvo utemeljeno na dokazima/činjenicama)“, kaže Trkulja.

Ukratko o knjizi

Knjiga ima 278 stranica. Sastoji se od uvoda i sedam poglavlja. Tekstovi po potrebi sadrže ilustracije i grafike. Cijena joj je 119 kn, a dostava u Hrvatskoj je besplatna.

O autoru:

Nenad Jarić Dauenhauer je znanstveni novinar i urednik na portalu Index.hr. Po obrazovanju je fizičar, no od 2001. bavi se internetskim novinarstvom s posebnim fokusom na znanstvene teme. Radio je također i za Hej.hr, Jutarnji.hr i tportal.hr.

Posljednjih 13 godina isključivo se bavi temama u kojima pokriva znanost, tehnologiju, medicinu, obrazovanje, ekologiju i povezane politike. Kao freelancer pisao je za New Scientist, Nature, Physics World, Physics Today, Chemistry World, Research Europe i Bug.

Godine 2015. bio je nominiran za nagradu European Science Writer of the Year. Časopis Physics Today posvetio je 2019. godine naslovnicu njegovom tekstu o fizici u Jugoslaviji. Na Indexu je pokrenuo projekt Index-lab u kojem šest hrvatskih znanstvenika iz različitih područja adresira aktualne teme. U 2020. i 2021. godini ekstenzivno je pisao tekstove i analize na temu pandemije covida-19.