Foto: Hina, Index

REFERENDUMI o većoj regionalnoj autonomiji, koji su ovih dana provedeni u Italiji, odličan su europski model koji bi se mogao primijeniti i u Hrvatskoj, istaknuo je zastupnik Ivan Jakovčić (IDS-ALDE), komentirajući rezultate legalnih referenduma provedenih u Lombardiji i u regiji Veneto.

Jakovčić smatra da se ovakav način traženja veće regionalne autonomije može provesti i u Hrvatskoj. To ima posebnu težinu kad dolazi iz usta predstavnika Istre, županije i nesuđene regije, koja se već godinama najglasnije zalaže za decentralizaciju i regionalizaciju zemlje.

“Za razliku od referenduma u Kataloniji, koji je bio jednostrani potez katalonske vlade, referendumi u talijanskim regijama Veneto i Lombardija su legalni. Oba su referenduma uspjela, osobito onaj u Venetu gdje je gotovo šezdeset posto građana izašlo na birališta, od čega je ogromna većina glasala ZA veću regionalnu autonomiju. Vrlo je važno da su ti referendumi provedeni u skladu s talijanskim zakonima”, kaže Jakovčić.

Referendumi provedeni u Italiji mogu biti dobar europski model koji omogućava građanima koji žele veću regionalnu autonomiju da se o tome izjasne, ocjenjuje zastupnik IDS-a. U Lombardiji je na referendum izašlo samo 36 posto građana, no to je, prema tamošnjim pravilima, dovoljna izlaznost. Ti su referendumi izgrađeni na Ustavu i demokratskim načelima talijanskog društva, dodaje Jakovčić. 

“Taj model referenduma dobar je i za Hrvatsku. Postoje hrvatske regije, osim Istre tu su i neke druge regije, u kojima su aktivni pokreti za većom autonomijom. Pitajmo građane žele li, ili ne, veću autonomiju svojih regija”, predlaže Jakovčić. No, jasno je da je Istra prva koja bi ovakvo nešto provela.

Podsjetio je da je u vrijeme Račanove vlade stidljivo počeo proces decentralizacije. Tada su se sustavi zdravstva i obrazovanja počeli decentralizirati tako da su županije i gradovi, koji su željeli preuzeti veće ovlasti nad tim sustavima, takve ovlasti mogli i dobiti, kaže Jakovčić. Zato su županije i gradovi mogli računati i na veća financijska sredstva iz državnog proračuna.

“To je odličan model koji smo počeli razrađivati 2001. i 2002. Nažalost, s tim smo projektom stali”, izjavio je Jakovčić. 

“Pozivam da razmislimo na koji način možemo postići viši stupanj decentralizacije u Hrvatskoj. Siguran sam da bi dublja decentralizacija bila na dobrobit svih hrvatskih građana”, zaključio je Jakovčić.

Istarski političari već godinama traže veću autonomiju, hoće li poći putem referenduma?

Nije tajna da istarski političari već godinama traže veću autonomiju, no stidljiva najava mogućeg referenduma, koja dolazi iz usta predstavnika IDS-a, zapravo je velik korak u tom smjeru.

O ovoj problematici raspravljalo se prije mjesec dana, baš povodom nelegalnog katalonskog referenduma. Tada nam je Jakovčić rekao kako postoje ljudi koji žele vidjeti neovisnu Istru, ali on nije među njima.

"Potpuno je sigurno da ima onih koji bi Istru željeli vidjeti kao neovisnu državu. No to nikad nije bila niti moja, niti IDS-ova politika. Ono što mi sigurno želimo je visoki stupanj regionalne autonomije Istre, a ne nezavisnu istarsku državu", rekao je početkom ovog mjeseca za Index Ivan Jakovčić, IDS-ov europarlamentarac. 

"Nažalost, financijska autonomija ne postoji u supercentraliziranoj Hrvatskoj. To slijedi kao politička borba, ali bih radije volio da se Hrvatska u cijelosti decentralizira, a ako to ne bude slučaj, prije ili poslije će sigurno doći do potrebe da Istra ima posebnu regionalnu autonomiju", najavio je tada Jakovčić političku borbu koja je, izgleda, započela.

"Hrvatska je toliko prirodno regionalizirana da je Tuđmanova logika 'divide et impera', koju je uveo 1993. godine kad sam sjedio u saboru, i dobro se sjećam toga, to je "passe". Hrvatska je nakon Grčke najcentraliziranija država EU-a. A ima tako prirodne i poznate regije: Istra, Dalmacija i Slavonija te Zagreb uz središnju Hrvatsku. Netko tko ima bar malo dobre volje i ljubav prema različitostima koje imamo, odmah bi to napravio", dodao je tada.

Na našu opasku da je visok stupanj regionalne autonomije tek jedan korak od potpune samostalnosti, Jakovčić je tada kazao kako se Istra smatra dijelom Hrvatske.

"Zašto smo onda s partizanima jurišali u slobodu protiv fašista i nacista s Titom na čelu? Pitam se zašto smo se onda samovoljno odlučili sjediniti s maticom zemljom, Hrvatskom, u novoj Jugoslaviji. Volja Istrijana je bila da postanu dio Hrvatske i Jugoslavije. Da netko želi odcjepljenje, to su namjerni politički pamfleti protiv nas. A kao što sam rekao, ima onih koji bi radi tako neočekivano loše vlasti željeli Istru kao slobodnu državu, naravno da ima", kaže Jakovčić.

"Uvjeren sam, kad bi se održao referendum o regionalnoj autonomiji Istre, 85 posto ljudi bi bilo za. A za samostalnu istarsku republiku, taj broj bi bio puno ispod 50 posto. Nismo radili istraživanja u tom smislu, ali dobro poznajem sugrađane i građane Istre da mogu dati tu ocjenu. Uostalom, i ja se izjašnjavam kao Hrvat", dodao je tada.

Niti mjesec dana kasnije, Jakovčić poziva na referendume. Bit će zaista zanimljivo vidjeti kako će na ovo reagirati HDZ-ova vlada koja ne želi čuti ni za kakve promjene kojima bi se ukinule županije.

Istra svake godine u središnju blagajnu uplati 800 milijuna kuna viška

A da Istra ima pravo na nezadovoljstvo, na fiskalnom planu pokazuju i brojke. Tako je u siječnju 2015. godine predstavljena studija Instituta za javne financije koja nosi naziv „Učinci decentralizacije u Republici Hrvatskoj na ekonomski i fiskalni položaj Istarske županije“.

U Istri se, prema nalazima studije, svake godine ostvari višak od prosječno gotovo 800 milijuna kuna. Riječ je o razlici između prihoda koji se svake godine u Istri prikupe i rashoda koji se u Istri ostvare. To znači da Istra svake godine u središnju blagajnu uplati 800 milijuna kuna viška.

Iznos od 800 milijuna kuna koji se ostvari na području Istarske županije dostatan je za izgradnju jedne bolnice i sveučilišnog kampusa godišnje, pisao je IDS na svojim stranicama kad je studija objavljena. Drugim riječima, Istra je, za vrijednost novca kojeg je od početka projekta izgradnje nove bolnice u Puli 2003. godine uplatila u središnju blagajnu, mogla izgraditi 16 bolnica, naveli su IDS-ovci tada konkretan primjer.

"Odnosno, Istarska bi županija u tri godine mogla samostalno otplatiti investiciju veličine jednog Pelješkog mosta. Preračunavanje brojki po broju stanovnika pojedine županije pokazuje da svaki stanovnik Istarske županije godišnje u centralnu državnu blagajnu uplati 3.826,00 kn više nego što je potrebno. Nalazi studije pokazali su da samo četiri županije mogu zadovoljavati sve javne funkcije bez pomoći iz drugih izvora, i to Grad Zagreb, Istarska županija, Primorsko-goranska županija i Zagrebačka županija. Sve ostale županije bilježe negativne neto fiskalne pozicije što znači da ne bi mogle opstati bez državnih intervencija ili zaduživanja", zaključuje IDS u priopćenju iz siječnja 2015. godine. Iako je riječ o izvješću starom nekoliko godina, u međuvremenu se praktički ništa nije promijenilo. Štoviše, dolaskom HDZ-a na vlast, Karamarko, a potom i Plenković, jasno su dali do znanja da od regija neće biti ništa i da županijski ustroj ostaje, i to ovakav kakav jest.