Foto: 123rf

STOTINE tisuća izbjeglica traži sklonište u Europi, no milijuni više bit će raseljeni kada dođe do klimatskih promjena, piše World Post.

Velik dio izbjeglica koje stižu u Europu umiru na putu do nje, radi se o pravoj humanitarnoj katastrofi, no ono što će doći s klimatskim promjenama bit će mnogo gore.

Scene i srceparajuće slike u Europi koje gledamo ovih dana ponovit će se zbog klimatskih promjena, rekao je John Kerry, ukoliko se svijet ne pokrene i ne učini nešto po tom pitanju.

Nestat će države, kulture i identiteti

"Čekajte da vidite što će se dogoditi kada nestane vode, hrane ili kada se jedno pleme počne boriti protiv drugog zbog preživljavanja", rekao je Kerry.

Svjetski vođe dugo su upozoravali na prirodne katastrofe i eroziju okoliša koja će tjerati ljude iz njihovih domova. Još 2009. UN je izjavio da će klimatske promjene kreirati milijune izbjeglica i internacionalno raseljenih populacija.

"Ne samo države, već će i kulture i identiteti biti utopljeni", rekao je visoki dužnosnik za izbjeglice pri UN-u Antonio Gueterres prije 6 godina.

Raseljavanje se već događa u pojedinim dijelovima svijeta. Gotovo 28 milijuna ljudi  se raselilo zbog prirodnih katastrofa svake godine između 2008. i 2013., gotovo tri puta više nego što bježe zbog nasilja i sukoba.

Teško je predvidjeti koliko bi ljudi mogli biti premješteno zbog klimatskih promjena.

"Kada globalno zatopljene uzme maha čak 200 milijuna ljudi moglo bi biti natjerano da napuste domove", rekao je Norman Myers sa Sveučilišta Oxford. Za usporedbu valja reći kako je 350.000 izbjeglica ušlo u EU tijekom 2014. godine.

Svijet za to nije spreman

Tek nekoliko zemalja spremno je nositi se s izbjeglicama zbog prirodnih katastrofa, odnosno klime. Nema posebne zaštite za zbog okoliša raseljene ljude, osim privremenih mjera, što ne budi nadu u budućnost.

UN ima sporazum za takve situacije još od 1998., a on uključuje brigu za ljude koji bježe od prirodnih katastrofa, no nije obligatoran niti uključuje kazne i posljedice za zemlje koje ga odluče ignorirati.

Najveći rizik imaju otočne zemlje, poput Kiribatija, zemlje koju čini 33 otoka u Južnom Pacifiku. Kiribati će biti jedna od prvih zemalja koja će nestati ispod rastućeg oceana, moguće već prije kraja ovog stoljeća. No već puno prije toga, njegovi atoli bit će nenastanjivi za otprilike 103 tisuće stanovnika, ako ih pohara jaka oluja ili ocean uđe u njihovu već odavno neadekvatnu zalihu vode.

Prirodne katastrofe bit će sve jače i češće

Kiribati to zna, pa je vlada kupila zemlju na Fijiju prošle godine, u slučaju da moraju pobjeći sa svoje zemlje.

Velike oluje i poplave već sada uzrokuju jako raseljavanje, gotovo 28 milijuna ljudi godišnje. Mnogo više njih osjeća utjecaj katastrofa, no nije moralo pobjeći, otprilike njih 140 milijuna.

Znanstvenici očekuju da će klimatske promjene donijeti nasilne oluje poput tajfuna Haiyan, koji je natjerao milijun ljudi da pobjegne iz svojih domova na Filipinima prije dvije godine te da će takve katastrofe biti jače i češće.