CNN je nedavno objavio zanimljivu kolumnu autora Brucea Hoffmana i Jacoba Warea o mogućnosti izbijanja novog građanskog rata u SAD-u. Bruce Hoffman je viši suradnik za borbu protiv terorizma i domovinsku sigurnost pri Vijeću za vanjske odnose i profesor na Sveučilištu Georgetown. Jacob Ware je znanstveni novak pri Vijeću za vanjske odnose i profesor na Sveučilištu Georgetown i Sveučilištu DeSales. Kolumna je djelomično adaptirana iz njihove nove knjige "Bog, oružje i pobuna: ekstremno desni terorizam u Americi".

Nakon tri mjeseca 2024. godine, čini se da predviđanja političkog nasilja sada stižu od politički ekstremnih aktera, ali i iz mainstreama. Bivši predsjednik Donald Trump pokazuje se kao dosad najglasniji prognostičar nasilja te upozorava da će u zemlji biti "kaosa" ako optužnice protiv njega dovedu do gubitka izbora 2024.

Zabrinjavajuća procjena ministarstva domovinske sigurnosti

U današnje vrijeme čak i naizgled uobičajeni politički postupci mogu rezultirati najavama nasilja. Kad je Vrhovni sud SAD-a u siječnju stao na stranu Bidenove administracije, dopuštajući saveznim graničnim agentima da uklone žicu s granice koju je postavila država Teksas, neki izabrani dužnosnici rekli su da je to znak građanskog rata.

U svojoj procjeni prijetnji za 2024., ministarstvo domovinske sigurnosti predviđa da će, među ostalim prijetnjama, izborni ciklus ove godine biti "ključni okidač za moguće nasilje".

U svojoj knjizi "Kako počinju građanski ratovi i kako ih zaustaviti" politologinja Barbara F. Walter tvrdi da smo "bliže građanskom ratu nego što bi itko od nas želio vjerovati" zbog otrovne mješavine političkih ekstremizama, društvenih i kulturnih podjela, sve šireg prihvaćanja teorija zavjera, dostupnosti oružja i dobro naoružanih milicija te erozije vjere u vladu i liberalnu, zapadnu demokratsku državu.

Opasni akceleranizam

Među ključnim čimbenicima koje navodi je tzv. akceleranizam, pojava koju Walter opisuje kao "apokaliptično uvjerenje da je moderno društvo nepopravljivo i da se njegov kraj mora ubrzati, kako bi se uspostavio novi poredak".

Akceleracionizam je prihvaćen na cijelom ekstremno desnom spektru - od bijelih suprematista i nacionalista, rasista, antisemita do ksenofobnih i protuvladinih militanata, koji ga shvaćaju kao poziv na revoluciju.

Oni gorljivo vjeruju da je moderna zapadna, liberalna država toliko korumpirana i nesposobna da je nepopravljiva i mora biti uništena kako bi se stvorilo novo društvo i način upravljanja.

Žele gurnuti Zapad preko ruba

Dok je Zapad navodno na rubu kolapsa, pristaše akceleranizma tvrde da je društvu potrebna nasilna pobuna kako bi se demokracija gurnula preko ruba i u - zaborav. Samo ubrzavanjem njenog uništenja može se pojaviti društvo u kojem dominiraju bijelci, navodi Walter.

Poticanje podjela i polarizacije kroz nasilne napade na rasne manjine, Židove, liberale, strane "uljeze" i moćne elite, čime se stvara kataklizmički kolaps postojećeg poretka te se izaziva novi građanski rat, glavna je odlika akceleracionizma.

Dio duge tradicije

Takva teroristička strategija zapravo je dio duge tradicije ekstremnog, destabilizirajućeg nasilja krajnje desnice. Da bismo razumjeli zašto i da bismo te događaje stavili u širi kontekst, moramo promatrati upad Trumpove rulje u Kongres 6. siječnja 2021. kao ključan korak na putu koji je započeo u kasnim 1970-ima i dobivao zamah tijekom 1980-ih.

Evolucija desničarskog terorizma usporila se nakon velike antiterorističke akcije provedene diljem zemlje nakon bombaškog napada u Oklahoma Cityju 1995., ali je dobila novi cilj i svrhu nakon što je Barack Obama izabran za predsjednika 2008., ali i recesije koja je iste godine šokirala zemlju.

Ta nasilna ideologija je 2010-ih dobila novu snagu zahvaljujući društvenim mrežama te je ojačala zbog ekstremističke retorike i polarizacije politike koja je nastavila dijeliti Ameriku.

Opasna nestabilna ravnoteža

Steven Simon i Jonathan Stevenson, dva bivša djelatnika Vijeća za nacionalnu sigurnost s velikim znanjem o vjerskim sukobima u Sjevernoj Irskoj i na Bliskom istoku, na sličan su način opisali situaciju u kojoj bi Sjedinjene Države lako mogle upasti u građanski rat.

Čini se da je sada Amerika, pišu oni, "u stanju nestabilne ravnoteže", što je termin koji potječe iz fizike te opisuje tijelo čije će ga lagano pomicanje zbog djelovanja drugih sila pomaknuti još dalje od njegovog izvornog položaja. Takva nestabilna ravnoteža povećava rizik da bi nasilne akcije mogle gurnuti Sjedinjene Države u kaos i nered koji akceleracioristi tako očajnički žele.

Posebno je zabrinjavajuća ocjena kanadskog novinara Stephena Marchea koji u svojoj knjizi "Sljedeći građanski rat: Izvještaji iz američke budućnosti", objavljenoj prije dvije godine, tvrdi da je novi američki građanski rat neizbježan. "Sjedinjenim Državama se bliži kraj. Pitanje je kako će se to dogoditi", piše on.

Sve veća sklonost nasilju

Po njegovom mišljenju, "Sjedinjene Države tonu u vrstu sektaškog sukoba kakav obično vidimo u siromašnim zemljama s poviješću nasilja, a ne u najtrajnijoj svjetskoj demokraciji i najvećem gospodarstvu".

Koliko god takve tvrdnje bile alarmantne, iza njih stoji više od zrnca istine. Istraživanje iz 2021. koje su proveli Centar za demokraciju i građanski angažman Sveučilišta Maryland i Washington Post pokazalo je da gotovo četvrtina demokrata i 40% republikanaca vjeruje da je uporaba nasilja protiv vlade "donekle opravdana".

Bio je to najveći postotak (djelomično) pozitivnog odgovora na to pitanje u više od dva desetljeća. "Republikanci više nego 2021. godine suosjećaju s onima koji su napali američki Kapitol i vjerojatnije je da će osloboditi Donalda Trumpa odgovornosti za napade", izvijestio je Washington Post.

Vjerojatniji kontinuirani terorizam nego organizirani separatizam

Ali ni ankete ni predviđanja nisu proročanstvo. Iako je vjerojatnost građanskog rata relativno niska - velikim dijelom zato što američke političke podjele više ne spadaju u jasne geografske kategorije poput Sjevera protiv Juga, niti su usredotočene na jedno sporno pitanje poput ropstva - zemlja se sada suočava s različitim vrstama prijetnji.

Potencijalno je vjerojatniji drugačiji oblik nasilja, koji se više manifestira kao kontinuirani terorizam diljem zemlje nego kao organizirani separatizam.

Civili u Americi su teško naoružani

Treba imati na umu da su Sjedinjene Države uvjerljivo prve na svijetu po broju komada vatrenog oružja u rukama privatnih osoba. Iako Sjedinjene Države čine samo 4% svjetske populacije, one posjeduju otprilike 40% vatrenog oružja na svijetu. Tako govore podaci istraživanja Small Arms Survey, neovisnog istraživačkog projekta sa sjedištem u Švicarskoj.

Procjenjuje se da u Sjedinjenim Državama postoji 393 milijuna komada vatrenog oružja u privatnom vlasništvu - više od jednog komada oružja po glavi. U SAD-u je više oružja u civilnom posjedu nego u ostalih 25 najvećih zemalja svijeta zajedno.

Samo u 2020. u Sjedinjenim Državama kupljeno je više komada oružja - gotovo 23 milijuna - nego bilo koje druge godine u povijesti. Ova sveprisutnost oružja u Sjedinjenim Državama, primjećuju Simon i Stevenson, "čini sve vjerojatnijim tzv. otpor bez vođe, kakav su zagovarali teoretičari milicije s kraja dvadesetog stoljeća, a sada ga utjelovljuje krajnja desnica".

Najvatreniji branitelji prava na oružje su ujedno oni koji žele novi građanski rat

Među najvatrenijim braniteljima prava na posjedovanje oružja su i oni koji kažu da žele novi građanski rat. Pravo na posjedovanje oružja također je motiviralo pokrete milicija u ranim 1990-ima i igralo je veliku ulogu u motiviranju Timothyja McVeigha da izvede bombaški napad na Oklahoma City 1995., najsmrtonosniji teroristički napad na američkom tlu do 11. rujna 2001.

Ako Sjedinjene Države izbjegnu stvarni građanski rat, nije teško zamisliti niz mračnih scenarija s nizom politički nasilnih akcija koje bi destabilizirale zemlju, dodatno učvrstile postojeće podjele i ozbiljno dovele u pitanje sposobnost vlade da zaštiti svoje građane.

U svojoj knjizi iz 2023. o eroziji demokratskih normi u Americi, tadašnji predsjednik Vijeća za vanjske odnose Richard Haass iznio je mogućnost da se SAD suoči s verzijom dugotrajne krize kakvu je prolazila Sjeverna Irska.

IRA kao uzor

"Ako postoji model za ono čega bismo se trebali bojati", upozorava Haass, "on dolazi iz Sjeverne Irske i borbi koje su trajale tri desetljeća te su započele kasnih 1960-ih, a uključivale su više paravojnih skupina, policiju i vojnike te rezultirale nekih 3600 mrtvih i oštrim padom ekonomije".

Vodeći američki bijeli rasisti, koji su dugo bili među najistaknutijim zagovornicima građanskog rata i pobune, naveli su sjevernoirski primjer i tamošnju vodeću terorističku organizaciju, Irsku republikansku armiju (IRA), kao vrijednu oponašanja.

"Uskoro će naša vlastita verzija biti široko rasprostranjena", napisao je Robert Miles, jedan od ranih vođa američkog nasilnog krajnje desnog podzemlja, pod nordijskim kodnim imenom "Fafnir" na internetskom forumu s kraja 1980-ih. "Obrasci operacija IRA-e vidjet će se širom ove zemlje. Uskoro, Amerika ponovno postaje Irska."

Potencijal za napade se ne može zanemariti

Unatoč neupitnim rezultatima predsjedničkih izbora 2020., uhićenju više od 1000 izgrednika koji su sudjelovali u napadu na američki Kapitol 6. siječnja 2021., priznanju krivnje ili osude za najmanje polovicu tih slučajeva, prijetnja ekstremno desničarskog terorizma u Americi je i dalje prisutna.

S obzirom na dug povijesni put koji je kulminirao događajima od 6. siječnja, kontinuirano širenje i sveprisutnost teorija zavjere i rastući rasizam, antisemitizam i ksenofobija koji su ušli u glavne tokove političkog i društvenog diskursa u Sjedinjenim Državama, zajedno s lako dostupnim oružjem, potencijal za novo politički motivirano nasilje, uključujući masovne pucnjave, napade na kritičnu infrastrukturu, bombaške napade i druge napade, ne može se odbaciti ili zanemariti.