Foto: Goran Jakuš, Matija Topolovec, Hrvoje Jelavić, Sanjin Strukić, Nel Pavletić/PIXSELL

DUBOKA kriza i visoka nezaposlenost sve veći broj stanovništva bacaju u ralje siromaštva, i dok se zemlje u okruženju polako oporavljaju, u Hrvatskoj je sve više onih koji nemaju za kruh.

Registrirana nezaposlenost u Hrvatskoj ovih je dana, zahvaljujući sezonskim zapošljavanjima, pala na 327 tisuća, ali ta je brojka daleko manja od one stvarne - procjenjuje se kako je bez posla više od pola milijuna Hrvata jer mnogi nisu niti prijavljeni na burzu ili su izbrisani s burze. No, nije ništa bolje dijelu onih koji su zaposleni. Prema procjenama sindikata u Hrvatskoj je oko 70 tisuća onih koji uredno rade svoj posao, a poslodavac im ne isplaćuje plaću.

Minimalna plaća koja od ove godine iznosi 3.017,61 kn nije dostatna za pokrivanje osnovnih troškova koji su svake godine sve veći i veći.

Prema podacima Eurostata, najveću minimalnu bruto plaću u Europskoj uniji ima Luksemburg, za Hrvatsku nezamislivih 1874 eura (više od 14 tisuća kuna). Rumunjska pak ima najnižu minimalnu plaću od 157,5 eura (1300 kn). Susjedi Slovenci imaju 784 eura (4500 kn).

Prema posljednjim podacima koje je objavila Fina, onima za ožujak, u blokadi je bilo 314.742 građana koji duguju 25,66 milijardi kuna. Trećina stanovništva Hrvatske ugrožena je siromaštvom.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj polovina stanovništva koje je ugroženo siromaštvom, njih 15,4 posto, živi u teškoj bijedi i oskudici. Zato nažalost sve češće imamo prilike vidjeti kako građani kopaju po kontejnerima za smeće.

Hrvatska je jedna od rijetkih članica Europske unije koja se našla u prošlogodišnjem izvješću o Globalnom indeksu gladi (GHI) Međunarodnog instituta za politiku hrane i istraživanja (IFPRI). Razvijene zemlje, naime, nisu uključene u izvješće. Hrvatska prema tom izvješću spada u skupinu zemalja s niskom razinom gladi, uz GHI manji od 5 i 1,5 posto pothranjenog stanovništva.

Četvrtina europskog stanovništva ugrožena siromaštvom

Prema posljednjim podacima Eurostata - statističkog ureda Europske unije, koji se odnose na 2012. godinu, oko četvrtina stanovništva Europske unije je ugrožena siromaštvom - njih 124 milijuna, odnosno 24,8 posto. Ta crna brojka rasla je posljednjih godina, ponajviše zbog duboke krize u koju je Europa zapala zajedno s ostatkom svijeta.

Situacija je najgora u Bugarskoj gdje ta crna brojka doseže gotovo 50 posto stanovništva, a iznad 40 posto nalazi se i Rumunjska. Puno bolje nije ni u Latviji i Grčkoj, gdje se postotak kreće oko 35 posto, a slijede Mađarska (33,5 posto) te Litva i Hrvatska gdje se postotak kreće iznad 32 posto.

Među nezaposlenima najbrojniji oni sa završenom srednjom školom

U skupini nezaposlenih osoba u Hrvatskoj u travnju 2014. bilo je: 15.870 (4,5 %) osoba od 15 do 19 godina, 48.989 (13,8 %) od 20 do 24 godine, 48.305 (13,6 %) od 25 do 29 godina, 39.832 (11,2 %) od 30 do 34 godine, 36.235 (10,2 %) od 35 do 39 godina, 33.460 (9,4 %) od 40 do 44 godine, 36.338 (10,3 %) od 45 do 49 godina, 38.780 (10,9 %) od 50 do 54 godine, 41.148 (11,6 %) od 55 do 59 godina i 15.492 (4,4 %) osobe u dobi od 60 i više godina.

U obrazovnoj strukturi nezaposlenih najbrojnije su bile osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (117.224 ili 33,1 %), a slijede osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazijom (102.457 ili 28,9 %), osobe sa završenom osnovnom školom (73.304 ili 20,7 %), osobe sa završenim fakultetom i akademijom (23.584 ili 6,7 %), osobe s prvim stupnjem fakulteta, višom školom i stručnim studijem (18.958 ili 5,3 %) te osobe bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (18.922 ili 5,3 %).

Najveći apsolutni broj nezaposlenih osoba u travnju 2014. imali su Splitsko-dalmatinska županija (47.519 ili 13,4 % od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Grad Zagreb (47.055 ili 13,3 %) i Osječko-baranjska županija (38.900 ili 11,0 %), a najmanji je broj nezaposlenih zabilježen u Ličko-senjskoj županiji (3.865 ili 1,1 %).

U travnju 2014. godine 59.120 nezaposlenih osoba ili 16,7 % od ukupnoga broja nezaposlenih koristile su novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine za 14.552 osobe ili 19,8 %.