Tekst: I. Ćimić
Foto:vlada.hr

"TO JE jedan od najvećih hrvatskih izvoznih poslova takve vrste do sada, a IGH će projektirati 10 hidrocentrala u Rusiji i sve prateće sadržaje. Očekuje se da će ukupna investicija doseći oko 2,5 milijardi eura, a projektantski dio posla, tj. onaj koji će raditi IGH je nešto iznad 100 milijuna eura", predstavljao je na konferenciji za novinare direktor IGH Jure Radić u svibnju 2008. godine posao stoljeća u Rusiji, dodajući kako će, eto, sljedećeg tjedna potpisati ugovor u Moskvi.

Snažan spin i rast dionice

Tada je IGH radio u suradnji sa slovenskom RIKO grupom, a Radić je u svom snažnom spinu najavljivao povijesni posao, ne samo za IGH, nego za Hrvatsku. Tada je sve izgledalo sjajno za IGH koji je dobivao gotovo sve poslove u Hrvatskoj i najavio snažni proboj na istok Europe. Burza je reagirala dobro na Radićeve izjave, a dionica je tada s 11.232 kune skočila u jedan dan za više od tisuću kuna, i to na 12.575 kuna.

Radić je najavljivao i daljnje poslove u Rusiji, i to projekt gradnje velikog poslovno-hotelskog kompleksa u Moskvi, projektiranje dvorane za hokej i obnovu zgrade kazališta u gradu Penzi kod Moskve, a dioničari su naprosto ludovali za njihovim vrijednosnim papirima, posebice kada je Radić s direktorom velikog građevinskog holdinga SKM-MOST potpisao ugovor o zajedničkoj tvrtki.

Nismo mi nego kriza

Na kraju se ispostavilo kako od posla stoljeća u Rusiji i izgradnje 10 hidroelektrana nema ništa. Službeno je bilo kako se nisu složili s partnerom, iako je bila javna tajna da su Slovenci shvatili kako IGH zapravo nema iskustva u projektiranju hidrocentrala, već da mu je primarna djelatnost projektiranje mostova i cesta.

Isto tako, nije bilo ništa ni od popratnim poslova u Rusiji. Radić je odmahnuo rukom, u IGH-u su objašnjavali kako to i nije bio zapravo neki posao, a dionica je pala. Za sve se optuživala globalna ekonomska kriza, neiskustvo na inozemnim tržištima, vanjski špekulanti, a iz svega toga Radić se izvukao bez sankcija.

Prije nekoliko mjeseci gledali smo i trakavicu oko kupnje Zagrepčanke od zagrebačkog Holdinga. Za razliku od IGH koji voli svoje poslove glorificirati i imenovati ih "poslovima stoljeća", za spin se pobrinuo gradonačelnik Milan Bandić nazvavši posao - prodaja stoljeća. IGH je tada u rujnu 2008. godine ponudio za kupnju Zagrepčanke - 45,620.000 eura.

Kupnja stoljeća

Više od godinu dana trajala je trakavica u kojoj je do posljednjeg dana Radić u izjavama za medije spominjao kao mantru da se od kupnje ne odustaje te, između redaka, i misterioznog partnera koji će ući s novcem. Mediji su pisali kako IGH nema novca, a Radić se ljutio jer mediji opet "crno pišu o njemu". No kada je došao "dan D", IGH se oglasio priopćenjem kako, eto - odustaje.

Umjesto priče o tome da nisu uspjeli naći partnera za kupnju, odnosno novac, Radić i njegov IGH servirali su priču o tome kako nije riješena pravno-imovinska dokumentacija. U jedan dan pale su u zaborav sve izjave iz IGH kako proširuje svoje djelatnosti, a toga se danas gotovo nitko i ne sjeća.

Posljednjih dana pratimo priču oko "posla stoljeća" u Crnoj Gori i, kako vrijeme odmiče, sve je jasnije da, barem prema isplativosti posla, to i nije baš "posao vijeka", kako bi rekli u toj zemlji.

9. veljače imaju, 25. veljače nemaju

Prava pomama za dionicama IGH, ali i Tehnike nastala je 9. veljače, a tada je IGH Zagrebačku burzu obavijestio da hrvatski konzorcij na čelu s Konstruktorom iz Splita, čiji je dio i INSTITUT IGH d.d., dostavio pisana jamstva koja zadovoljavaju uvjete natječaja Vlade Crne Gore za izgradnju autoceste Bar - Boljare u Crnoj Gori.

Obavijest burzi poslao je IGH kako bi objasnio materijalne činjenice koje su tog dana utjecale na rast cijene IGH. Tada je ta tvrtka bila u plusu za velikih 13,9 posto. Dva tjedna kasnije, i to nakon prijetnji Hanfe koja istražuje cijeli slučaj, IGH Jure Radića oglasio je kako nema jamstva te naglasio kako ne može garantirati da će posao biti zaključen ili pak raskinut.

Zatvorska kazna od 3 godine

Prema zakonu manipulacija tržištem, za onog kome se dokaže da širi informacije preko medija, internetom ili bilo kojim drugim načinom, koji daje ili bi mogao davati lažne ili obmanjujuće signale u pogledu financijskih instrumenata, uključujući glasine i lažne ili obmanjujuće vijesti, predviđena je kazna od tri godine zatvore. Osim kazne zatvora, predviđena je i novčana kazna.

U slučaju da je pribavljena materijalna korist ili nastala velika materijalna šteta, može se dobiti dodatno od jedne do pet godina zatvora. Također, kažnjivo je i djelo u pokušaju.

Hanfa, kao i Zagrebačka burza, do sada je okretala glavu, a navodno u ovom slučaju posla stoljeća neće se završiti samo na tome. Uostalom, gledajući prošlost IGH, ovo nije prvi slučaj.