POSKUPLJENJA u cijelom svijetu, pa tako i Hrvatskoj, uslijed ruske invazije na Ukrajinu ne mogu se izbjeći. Cijene su rasle i prije rata, a rat i posljedične sankcije dodatno pogoršavaju problem inflacije. Ukrajina je zabranila izvoz nekih prehrambenih proizvoda, a isto je najavio i Putin. Uz to rastu cijene nafte i plina. Hoće li to dovesti do savršene oluje i velikog rasta cijena u Hrvatskoj?

Stopa inflacije u Hrvatskoj za siječanj 2022. u odnosu na siječanj 2021., tj. na godišnjoj razini, iznosi 5.7 posto. Najveći rast cijena je ostvaren u skupini "Prijevoz" (porast od 10.8 posto) te "Hrana i bezalkoholna pića" (porast za 9.4 posto), prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Hrana i gorivo najviše doprinose prosječnom rastu cijena.

Ništa bolja situacija nije ni u ostatku svijeta. Godišnja inflacija za siječanj 2022. u odnosu na isti mjesec prošle godine u SAD-u iznosi 7.5 posto, također primarno zbog rasta cijena hrane i energije (gorivo i struja). To je najviša stopa od veljače 1982.

U Ujedinjenom Kraljevstvu iznosi 5.5 posto i najviša je od 1992. U Njemačkoj je pak za siječanj 2022. na godišnjoj razini pala s 5.3% na 4.9%, što je ipak najviša razina još od ranih '90-ih. Na razini cijele EU inflacija iznosi 5.6 posto, a najviša je u Litvi, čak 12.3 posto. Ali inflacija bi uskoro mogla postati dvoznamenkasta u cijeloj EU.

Iako se početkom godine predviđalo smirivanje rasta cijena, to se nakon početka rata u Ukrajini sigurno neće dogoditi.

Rastu cijene nafte, plina, pšenice i svih ostalih sirovina

Cijena sirove nafte je prešla 120 dolara po barelu, a jedno vrijeme je bila i iznad 130 dolara. Cijena pšenice je najviša u 14 godina, prešavši 12 dolara po bušelu (oko 27 kg). To je rast cijene od 40 posto u samo tjedan dana, čime je srušen rekord iz 1975. Cijene plina u Europi također dosežu rekordne razine.

I cijena drugih sirovina raste. Kukuruz je prešao 7 dolara po bušelu (oko 25 kg), aluminij je prešao 3500 dolara po toni (početkom godine je cijena bila 2900 dolara), bakar je iznad 10.000 dolara po toni. Jako rastu cijene platine, paladija i ostalih metala.

Nikal, jedan od ključnih metala za izradu nehrđajućeg čelika i baterija za električne automobile, u jednom je trenutku došao na sto tisuća dolara po toni. Trgovanje niklom na Londonskoj burzi je zaustavljeno, ali tolika cijena je samo privremena i rezultat špekulacija na tržištu. Jedan kineski poduzetnik je izgubio milijarde dolara zbog te situacije.

Londonska burza obustavila trgovinu niklom

S&P GSCI indeks, kojim se procjenjuje kretanje na tržištu sirovina, od početka ruske invazije na Ukrajinu narastao je sa 650-660 na 822 boda. U indeks su uključene cijene nafte, plina, pšenice, kukuruza, soje, rijetkih metala, plemenitih metala, stoke, kave, šećera, pamuka i kakaa.

Rusija i Ukrajina su veliki izvoznici sirovina

Naravno, nije slučajno da se rast cijena poklopio s ratom u Ukrajini. Ukrajina i Rusija su odgovorne za gotovo 30 posto ukupnog svjetskog izvoza pšenice, proizvode više od pola ukupne svjetske proizvodnje suncokretovih sjemenki i na njih otpada čak 78% svjetskog izvoza. Ukrajina je i veliki proizvođač kukuruza te je odgovorna za 17 posto svjetskog izvoza.

Spada među deset najvećih svjetskih izvoznika čelika i željezne rude. Nekoć je glavni trgovinski partner Ukrajine bila Rusija, ali zadnjih nekoliko godina se okrenula EU. Vrlo važan trgovinski partner je i Kina, s kojom je trgovina 2020. daleko nadmašila trgovinu s Rusijom. U Kinu Ukrajina najviše izvozi željeznu rudu, žitarice i jestiva ulja.

Većina trgovine Ukrajine sa svijetom odvija se pomorskim putem, čak 70%. U to smislu je posebno važan grad Odesa na obali Crnog mora, čije osvajanje je i jedan od glavnih ciljeva ruske vojske.

Zbog ratnog stanja ukrajinska vlada je zabranila izvoz pšenice, raži, ječma, heljde, prosa, šećera, soli i mesa. Iako ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Ukrajine zabranjuje čak i restrikcije na izvoz, a posebno potpunu zabranu, vjerojatno će se zbog ratnog stanja Ukrajini progledati kroz prste.

Ukrajina zaustavlja izvoz žitarica, šećera, soli i mesa

Putin je također najavio restrikcije i zabrane izvoza, ali i uvoza određenih prehrambenih i mineralnih sirovina u Rusiju. Osim što je drugi najveći izvoznik sirove nafte na svijetu (prva je Saudijska Arabija) i najveći svjetski izvoznik prirodnog plina, Rusija je jako važan izvoznik raznih metala.

Jedan je od najvećih svjetskih izvoznika sirovina, s tržišnim udjelom u ukupnom globalnom izvozu nikla oko 49%, paladija 42%, dijamanata 33%, aluminija 26%, platine 13%, čelika 7% i bakra 4%. Posebno je važan izvoznik rijetkih metala koji se koriste u proizvodnji elektronike, posebno baterija za električne automobile.

Kineska carina je najavila ukidanje svih ograničenja na uvoz pšenice i ječma iz Rusije isti dan kada je počeo napad na Ukrajinu. Kina je četvrti najveći svjetski kupac pšenice i ječma, a Rusija je najveći izvoznik obje žitarice.

Rast cijene nafte i plina prelit će se na hranu

Stvara se golemi šok u svjetskoj trgovini, i to nakon dvije godine pandemije covida-19 u kojima je svjetska trgovačka mreža maksimalno poremećena, što je i bio jedan od uzroka inflacije.

Glavni problem su energenti, tj. nafta i plin. Njihova cijena je ugrađena u praktički svaki proizvod jer, kao glavni izvor energije, služe ne samo za prijevoz nego i proizvodnju električne energije. Ionako je rast cijena tih energenata bio jedan od glavnih izvora inflacije i prije rata. Kada poskupe nafta i plin, onda se to brzo prebaci na rast cijene transporta, grijanja i hrane.

Sama činjenica da su Rusija i Ukrajina veliki proizvođači uljarica i žitarica dovoljan je razlog za očekivati rast cijena proizvoda poput kruha i ulja. Kada se tome još doda domino-efekt koji će nastati rastom cijena nafte, onda se može očekivati baš ozbiljan udar na džep.

Ali ni to nije sve. Osim ta dva faktora koji će podići cijenu hrane, postoji i treći, vezan uz plin. Rast cijene plina direktno dovodi do rasta cijene mineralnih gnojiva, koja su jako bitna za modernu poljoprivredu i ostvarivanje dobrih poljoprivrednih prinosa.

Koliko su umjetna gnojiva bitna pokazuje primjer Šri Lanke, koja je zabranila upotrebu umjetnih gnojiva u travnju 2021. Unatoč tvrdnjama da organske metode mogu proizvesti usporedive prinose s konvencionalnim uzgojem, domaća proizvodnja riže pala je za 20 posto u prvih šest mjeseci. Šri Lanka, koja je dugo bila samodostatna u proizvodnji riže, bila je prisiljena uvoziti rižu, a cijena je porasla za 50 posto. Zabrana je uništila i urod čaja, glavnog izvoznog proizvoda.

Ukrajina i Rusija nisu direktno važne kao izvor žitarica za EU, ali će zbog trenutne situacije patiti zemlje u Africi i Aziji. Najveći uvoznici pšenice iz Rusije su zemlje poput Egipta, Bangladeša, Nigerije, Jemena, Alžira, Maroka, Vijetnama, Kenije i sl. Ukrajinski izvoz pšenice pokriva otprilike iste zemlje kao ruski.

Sada će morati ne samo tražiti alternativne izvore nego i plaćati daleko veću cijenu, a radi se uglavnom o siromašnim zemljama. Stoga bi se invazija Rusije na Ukrajinu mogla odraziti najteže u Africi, gdje ionako postoji visok rizik od gladi.

Savršena oluja pritisaka na rast cijena

Ukratko, stvorila se savršena oluja po pitanju rasta cijena hrane i jedino pitanje je hoće li na rast opće stope inflacije više utjecati rast cijena energenata (nafte i plina) ili rast cijena hrane.

Hrvatska se ne mora direktno bojati zabrane izvoza hrane iz Ukrajine jer uvozi tek 1.4 milijuna kuna žitarica iz te zemlje, što je zanemarivo. Rusija proizvodi pšenicu niske kvalitete koja se u Europi ne koristi za prehranu, nego za stočnu ishranu. Uz to je Hrvatska samodostatna u proizvodnji pšenice i kukuruza te ih tradicionalno izvozi, čak 40 posto više proizvodi od domaćih potreba.

Zbog rata u Ukrajini će vjerojatno skočiti cijene ovih proizvoda. 

Ista je situacija s uljaricama. Neće ni Hrvatska ni Europa gladovati jer će ostati bez žitarica iz Ukrajine i Rusije. Ukrajina je žitnica Europe, ali većina izvoza ide u Afriku i Aziju. Ali rast cijena će se odraziti na sva svjetska tržišta i može se očekivati rast cijena brašna i tjestenine.

Situacija s naftom i plinom je drugačija. Rast cijena tih energenata će direktno podići cijenu prijevoza i električne energije, ali će se domino-efektom odraziti i na rast cijena hrane. Izvori inflacije će ostati isti kao do sada, hrana i energija, ali bi ona mogla postati dvoznamenkasta ako se stvari nastave razvijati ovim smjerom.

Stanje u Rusiji je još gore jer je inflacija tamo prešla 9 posto i prije invazije na Ukrajinu. Hrvatska će teško zadržati trenutnu inflaciju od 5.7 posto i bit će sretna ako ona ne postane dvoznamenkasta.