Foto: Media servis

U INTERVJUU Media servisu sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić pojasnio je zašto smatra neustavnim Zakon o predstečajnim nagodbama, kako popraviti zakonska rješenja i koje su dugoročne posljedice. Naveo je i primjere kako dužnik postaje najveći vjerovnik dok stvarni vjerovnici ostaju bez potraživanja.

"Ukoliko imamo potraživanje vjerovnika za isporučenu robu od 100 milijuna kuna, zatim imamo kredit banke u iznosu od također 100 milijuna kuna i za taj kredit je jamčilo sedam povezanih društava, dužnika koji su u njegovom vlasništvu ili su povezani putem prava upravljanja. Dužnik priznaje svakom od svojih povezanih društava po 100 milijuna, odnosno sam sebi priznaje 700 milijuna kuna tražbina što iznosi 77 posto ukupno utvrđenih tražbina. S takvim tražbinama dužnik može izglasati sam, bez ikakve želje vjerovnika ili unatoč njihovom protivljenju plan kakav god želi. Naime, tu odredbu moramo dovesti u svezu s drugom odredbom Zakona o predstečajnoj nagodbi, a to je da se tražbine smatraju utvrđenima one koje dužnik prizna. Logično je da će dužnik priznati tražbinu koju je sam prijavio i tu je najveći problem između te dvije odredbe".

Znači, moguće je da netko ne plati ni lipe, ostvari xy milijuna kuna zarade, svoje povezane tvrtke proglasi vjerovnicima i zapravo nagodbom profitira. Bilo kakvo pogodovanje vlast odbacuje. Je li pozadina ovog zakona neznanje ili nitko nije predvidio mogućnost izigravanja zakonskih rješenja jer bi se moglo zaključiti da upravo do toga dolazi?

"Mislim da možemo govoriti o nekoj dozi naivnosti zato što se hrvatskim dužnicima dao alat da rade i vjerujem da se pokušalo utjecati na njih da će oni priznavati tražbine koje su uistinu i nastale. Međutim, u praksi se to pokazalo sasvim drugačije".

Zašto mislite da je sud onemogućen u svom poslu i kako popraviti, prema vašem mišljenju, loš zakon?

"Prvenstveno je trebalo omogućiti sudu da u predstečajnoj nagodbi u kojoj su utvrđene nepostojeće ili suspektne tražbine da samostalno utvrdi tražbine u tom postupku i onda provede novo glasovanje o prihvaćanju plana i eventualnom sklapanju predstečajne nagodbe".

Očekujete li intervenciju zakonodavca da se te stvari poprave?

"To sam očekivao još u srpnju. Nadao sam se da će već onda doći do promjene u zakonodavnoj regulativi. Međutim, do iste ne dolazi".

Koje su dugoročne posljedice ovog zakona? Dovodi li on u pitanje ravnopravnost, tržišnu utakmicu, sve one koji uredno podmiruju svoje dugove, odnosno, zanima me, šalje li se ovime poruka - zašto uopće plaćati, kad možete sve riješiti predstečajnom nagodbom i još eventualno povećati ili zadržati vlasnička prava?

"Jedan aspekt je to da se dužnik nalazi u puno povoljnijoj, odnosno neravnopravnoj tržišnoj utakmici sa svojim vjerovnicima. Zašto? Ako vi imate otpis potraživanja, možete doći na tržište i javljati se na natječaje, a vama je vrijednost robe nula jer niste ništa platili za nju. Drugi aspekt koji se javlja i to onaj najnegativniji je zašto bi itko u Hrvatskoj platio svoj dug kad može pokrenuti postupak predstečajne nagodbe i otpisati većinu duga svojim vjerovnicima u iznosu od 60-70 posto i to još na neograničeni rok i još na poček od, primjerice, dvije godine".

Ustavni sud smatra da ste podnijeli zahtjev kao građanin, no vi kažete da ste to učinili ispred Trgovačkog suda, u međuvremenu do ocjene, suci su prisiljeni nastaviti s nagodbama?

"Ovdje bih ukazao na odredbe ustavnog Zakona o Ustavnom sudu koji kaže da se zakon i njegove pojedine odredbe, a ovdje je bio podnesen prijedlog za ukidanje pojedinih odredbi, mogu isključivo ukinuti. Što to znači u praksi? Ako Ustavni sud, povodom podnesenih prijedlog, odluči eventualno za šest mjeseci ili godinu dana uvažiti neke od tih prijedloga i ukinuti pojedine odredbe to će se odnositi isključivo na postupke koji će tada biti u tijeku, dok će sve ostale nagodbe koje su sklopljene pred sudom biti zauvijek zacementirane".

Puno je povišenih tonova pa i optužni izrečeno na vaš račun, slušali smo o sucima neradnicima koji dovode u pitanje radna mjesta, o sucima svetim kravama, da takvi neće imati zaštitu. Imate li vi što osobno protiv ministra Linića, i uopće ove Vlade?

"Naravno da nemam. Ni na koji način. S Vladom niti sam bio u sukobu niti ću ikada biti jer to je Vlada moje Republike Hrvatske. Međutim, taj napad koji je uslijedio je bio potpuno neprimjeren".

Žalili ste se na medijski linč, spominjao se vaš hobi - fotografiranje.

"U pogledu medijskoj linča osobno mislim da je on bio upućen svim sucima. Ne direktno meni, nego svim sucima. Htjelo se poručiti tko ne misli ovako, tko ima što tražiti i gledati u postupcima predstečajne nagodbe bit će jednostavno izložen sljedećem medijskom linču kao što se to dogodilo s mojim kolegom koji je donio prethodnu odluku u slučaju Franak. Jednostavno, to je očigledno postao obrazac ponašanja".