Foto: FAH

POTRESNE slike koje proteklih nekoliko dana pristižu s makedonske granice stvorile su pritisak na vlasti u Makedoniji, koje su odlučile djelomično otvoriti granicu kako bi najugroženiji među izbjeglicama mogli nastaviti svoj put prema Europi.

Jučer i prekjučer vlakovima su u Srbiju prebačene tisuće migranata, a Tanjug javlja kako je u noći sa subote na nedjelju u južnu Srbiju ušlo najmanje 7000 izbjeglica, prvenstveno bolesnih muškaraca te žena i djece.

UNHCR je potvrdio tu informaciju, dodajući kako se očekuje novi dolazak velikog broja izbjeglica. Usto, UNHCR navodi kako je od makedonske vlade dobio garancije da će "granica biti otvorena za izbjeglice koje bježe od sukoba u zemljama iz kojih potiču".

Jutros u Srbiju stiglo 1000 izbjeglica

U Beograd je tijekom noći stiglo 70 autobusa s migrantima i izbjeglicama koji su prethodnih dana prešli grčko-makedonsku granicu i potom ušli u Srbiju. Samo danas ujutro u Srbiju je stiglo preko 1000 izbjeglica, a najavljeno je kako će biti smješteni u prihvatnom centru Preševo. U tom se centru, prema UNHCR-u, već nalazi oko 5000 ljudi.

Tenzije na granici između Makedonije i Grčke popuštaju, a Makedonija i Srbija zatražile su pomoć Europske unije. Vlasti obiju država optužuju EU da ignorira njihove apele, javlja HRT.

"Sve institucije su se oglušile", kazao je makedonski ministar unutarnjih poslova Mitko Čavkovski.

Nakon vikenda stiže još najmanje 1500 ljudi

Nakon velikih gužvi tijekom vikenda očekuje se dolazak još najmanje oko 1500 ljudi koji se nalaze na području Mirovačkog polja i u kampu u selu Miratovcu na jugu Srbije, a Međunarodni Crveni križ narednih dana očekuje "dramatičan porast" broja izbjeglica.

Dužnosnici Crvenog križa u prihvatnom centru u Preševu, na jugu Srbije, upozoravaju da vode i hrane imaju za još jedan dan i apeliraju da im se uputi pomoć, javila je Radio-televizija Srbije (RTS) iz Preševa.

Prema službenim podacima, Srbija dnevno troši minimalno 15.000 eura samo za servisiranje najnužnijih potreba migranata - vodu, hranu i higijenu.

Gašić: Podiže se dodatni kamp

"Izdvaja se mnogo više nego što je 15.000 eura iz proračuna Srbije - to je ono što je dato za hranu i higijenu, ali ne i za dnevnice policajaca i vojnika koji 24 sata rade sa njima, utrošeno gorivo, prateće troškove", rekao je ministar obrane Bratislav Gašić, koji je s američkim veleposlanikom Michaelom Kirbyijem posjetio jug Srbije.

Gašić je najavio da će u selu Miratovcu, gdje migranti prelaze granicu Srbije i Makedonije, uz pomoć ruskog i srpskog humanitarnog centra biti podignut dodatni kamp za njihov prihvat.

U Povjerenstvu za izbjeglice Srbije očekuju ozbiljniju pomoć međunarodnih organizacija i kažu da su spremni za svaki mogući scenarij.

U Beogradu će danas biti otvoren Info-centar gdje će migranti dobiti sve neophodne obavijesti, servisne informacije, pravnu i psihološku podršku na materinjem ili jeziku koji razumiju, a očekuje se i dodatna pomoć građana-volontera, budući da su mnogi već angažirani uz ekipe Crvenog križa ili putem Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila.

Popović Roko: Stigao val migranata

Pomoćnica državnog povjerenika za izbjeglice Danijela Popović Roko izjavila je za RTS da se od četvrtka intenzivno prati situacija jer su svi migranti koje je makedonska policija zadržala na granici počeli stizati u jednom valu, a podizanje ograde na mađarskoj granici samo je ubrzalo taj priljev.

"Znatni resursi izdvojeni su iz proračuna, ali još smo u granicama predviđenog.... Srbija je od međunarodnih organizacija dobila hitnu pomoć, a rade se projekti temeljem kojih bi se osiguralo dugoročnije financiranje zbrinjavanja migranata", rekla je Popović Roko za RTS.

Srbijanski elektronički mediji prenose i poruku direktora UNHCR-a za Europu Vincenta Cochetea da "Grčka i Makedonija trebaju uložiti dodatne napore za rješavanje problema migranata koji ne može nestati preko noći i pogađa cijelu Europu".

"Ponovno apeliramo na zemlje EU-a da povećaju pomoć Grčkoj, Makedoniji i Srbiji", rekao je direktor UNHCR-a za Europu Vincent Cochete.

Fale pokrivači, šatori, prostor za smještaj...

Na srpskoj strani granice, UNHCR surađuje s lokalnim vlastima i humanitarnim organizacijama kako bi osigurao smještaj i hranu za one koji pristižu, ali vlada nestašica sredstava, uključujući "pokrivače, deke, šatore i prostor za smještaj", navodi se u priopćenju koje prenosi AFP.

Na situaciju je reagirala i Međunarodna federacija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC), koja je pozvala na "veću podršku desecima tisuća ugroženih migranata koji ulaze u Europu preko Zapadnog Balkana".

"Neophodan je viši nivo suradnje i zajedničkog napora, kako bi se podmirile humanitarne potrebe ugroženih", ističe IFRC.

Prekjučer je u selu Miratovac podignut privremeni prihvatni centar za izbjeglice, nakon što je nekoliko tisuća izbjeglica probilo policijsku barikadu na granici s Grčkom.

Crna Gora zasad bez većih problema s izbjeglicama

Crna Gora zasad nema izražen problem po pitanju azila, migracija i izbjeglica kao njezini susjedi Srbija i Makedonija, jer se tek nekoliko izbjeglica u ovom trenutku nalazi u modernom Centru za azilante kod Podgorice, ocijenjeno je iz crnogorskog ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.

Direktorica Regionalne inicijative MARRI Tamara Mugoša rekla je podgoričkom dnevniku Pobjeda da se taj broj iz dana u dan mijenja, te da se situacija u regiji pomno prati i analizira.

"Ima dovoljno razloga da se pažljivo analizira situacija i mogući scenariji, kako bi se blagovremeno reagiralo i spriječili eventualni negativni efekti koje donose migracijski procesi", kazala je Mugoša. Ona je posebno istaknula odgovoran odnos Crne Gore kada je u pitanju zaštita svih prava koje migranti, tražitelji azila ili izbjeglice imaju prema međunarodnim i domaćim konvencijama i propisima.

Centar kod Podgorice ove godine koristilo oko 900 tražitelja azila

Od početka godine u Centru za azilante u Spužu kod Podgorice boravilo je oko 900 osoba tražilaca azila, uglavnom iz Sirije, rekao je za TV Crne Gore Željko Šofranac, direktor Uprave za izbjeglice i azilante i predsjednik Operativnog tima za sistem azila u Crnoj Gori.

On je međutim kazao da se značajan broj azilanata (20-30 posto) ne prijavljuje Centru već izravno od ministarstva unutarnjih poslova traži potrebne dokumente i nastavlja put prema srednjoj i zapadnoj Europi.

"To nosi sa sobom mnoge rizike, prije svega zdravstvene i sigurnosne, s njima se mogu infiltrirati i razni drugi elementi – tako da je to pod budnom pažnjom svih država i u regiji, a naravno i države Crne Gore, prije svega MUP-a i drugih nadležnih institucija koje se bave ovim pitanjem", kazao je Šofranac.