Foto: Index/Pixsell/Hrvoje Jelavić/Sanjin Strukić

DANAS se održala treća sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju, na kojoj je, među ostalim, bilo riječi i o povećanju dohodovnog cenzusa za dobivanje dječjeg doplatka, zbog čega će pravo na dječji doplatak dobiti još otprilike sto tisuća obitelji.

I dalje ostaju tri dohodovna razreda dječjeg doplatka, kao i iznosi koje su roditelji primali u pojedinom dohodovnom razredu. Ono što se mijenja kod dječjeg doplatka je cenzus u trećem dohodovnom razredu.

On je, naime, do sada iznosio 1.663 kune po članu obitelji. Prema novom prijedlogu, cenzus bi za treći dohodovni razred iznosio 2.328 kuna.

Broj primatelja dječjeg doplatka narast će na 250 tisuća

Ministrica demografije Nada Murganić objavila je kako je prema službenim podacima u listopadu dječji doplatak primalo 151.416 obitelji. Ubuduće bi se taj broj trebao popeti na oko 250.000.

Ovo je ujedno i korak u smjeru uvođenja univerzalne dječje naknade.

"Mjera je da naknada počne biti demografska mjera. Broj djece opada, ono što ćemo napraviti je povećati cenzus i obuhvatiti veći broj obitelji. S 50 na 70 posto proračunske osnovice.

Unutar zakona bi i veći broj obitelji imao pravo na pronatalitetni dodatak, razmišlja se da se on proširi i na sve obitelji u Hrvatskoj, ali ipak s određenim razredom", kazao je državni tajnik Marin Strmota.

Mijenja se gornja granica za treći dohodovni razred

Kako je objasnio, ostaju i dalje tri dohodovna razreda, kao i iznosi za svaki pojedini razred. Ono što će se promijeniti je gornja granica za treći dohodovni razred.

Do sada, na 200 kuna dječjeg doplatka imala je obitelj u kojoj je ostvaren dohodak u iznosu od 1.663 kune po članu. Prema novom prijedlogu, na naknadu će imati obitelji u kojima je prihod po članu obitelji u iznosu od 2.328 kuna.

Dohodovni razredi za dječji doplatak

Prema sadašnjim odredbama, 300 kuna dodatka po djetetu dobivaju obitelji koje po članu ostvaruju prihod do 543 kune, 250 kuna one kojima je prihod po članu 543 do 1.120 kuna te 200 kuna za obitelji s prihodom po članu od 1.120 do 1.663 kune, a sada se ta baza za posljednju skupinu proširuje na obitelji koje po članu imaju prihod do 2.328 kuna.

Ostaje i tzv. pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete od 500 kuna, a dobivale bi ga i obitelji koje bi bile obuhvaćene povećanjem dohodovnog cenzusa.

Strmota dodaje kako će navedeno povećanje cenzusa stajati oko 440 milijuna kuna, a taj je iznos već osiguran u proračunu za sljedeću godinu.

100.000 novih obitelji na dječjem doplatku

"1. 7. 2018. godine bismo krenuli s ovim novostima. Prema simulaciji koju smo napravili, promjene za dječji doplatak bi trebale obuhvatiti oko 100.000 kućanstava i 156.000 djece", dodao je Strmota.

"Što se tiče sredstava, ovo je polukorak do univerzalnog doplatka. Širimo bazu, a porezne olakšice ostaju kakve jesu. U sljedećem koraku treba redefinirati sva dječja prava. Sad imamo progresivno oporezivanje, ovo je pronatalitetna mjera, ali fiskalno gledano, korak prema konačnom rješenju za univerzalni doplatak", kazao je Strmota.

Osigurano je i 70 milijuna kuna za širenje mreže dječjih vrtića za koje će se moći prijavljivati jedinice lokalne samouprave.

Sljedeća je mjera uvođenje smjenskog rada u vrtićima, a za to bi se kroz programe Europskog socijalnog fonda iskoristilo oko 300 milijuna kuna, dodao je Strmota.

"Izazovno, a ne izvanredno stanje"

Na pitanje o tome kako komentira razlike u pozicijama oko demografije Kolinde Grabar-Kitarović i Andreja Plenkovića, Murganić je kazala kako velikih razlika nema.

"Predsjednica upozorava, svakako je to njezina obaveza i uloga. Mi provodimo mjere, politike i mislim da je to zajednička politika, ne vidim razloga da je to toliko drastično, razlika između Pantovčaka i Banskih dvora. Demografska revitalizacija nam je svima zajednički cilj. U Hrvatskoj je izazovno, a ne izvanredno stanje", objasnila je Murganić.