Foto: Željko Hajdinjak / Cropix

MIRANDO MRSIĆ, treba to priznati, napokon je dobio dobru ideju. Rad bez plaće mogao bi Hrvatsku izvući iz gospodarske krize.

Plod svoje genijalnosti ministar rada je, međutim, usmjerio prema pogrešnoj društvenoj skupini.

Mrsić je, podsjetimo, zamislio da bez plaće godinu do dvije dana radi nezaposlena mladež. Ovaj robovlasnički odnos prema Mrsićevom prijedlogu okarakteriziran je kao "stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa".

Ideja je da poslodavci "obučavaju" mlade radnike bez radnog iskustva, te da im uplaćuju tek mirovinsko osiguranje. Mrsić nije specificirao koliko bi se "radnih mjesta" na ovaj način moglo otvoriti. Odlučili smo se stoga malo poigrati matematikom, te došli do rješenja koje bi moglo polučiti barem jednako dobre, ako ne i bolje rezultate.

Samo 264 osobe moraju stegnuti remen

Umjesto da godinu do dvije dana volontiraju mladi nezaposleni građani, na volontiranje bi trebali pristati članovi Vlade, njihovi pomoćnici i zamjenici, te saborski zastupnici.

Uži kabinet Vlade broji 22 osobe, zamjenika ministara ima 20, pomoćnika 69, a saborskih zastupnika 153. Za navedenih 264 osobe iz državnog proračuna godišnje se izdvaja oko 140,5 milijuna kuna bruto.

Saborski zastupnici nas koštaju oko 102,8 milijuna kuna, uži kabinet Vlade oko 8,5 milijuna kuna, pomoćnici ministara oko 22,3 milijuna kuna, a zamjenici ministara oko 6,9 milijuna kuna.

Potaknimo gospodarski oporavak

Kada bi ove 264 osobe pristale malo stegnuti remen i volontirati godinu dana, oslobodila bi se sredstva za zapošljavanje desetaka tisuća radnika. Da budemo precizniji: 140,5 milijuna kuna dovoljno je za isplaćivanje mjesečnih plaća za oko 40.000 radnika, ukoliko ti radnici zarađuju 3500 kuna.

Ako želimo biti "velikodušni" i radnike platiti 5500 kuna (što je par desetaka kuna više od hrvatskog prosjeka), godinu dana volontiranja Vlade i Sabora bili bi dovoljni za mjesečne plaće oko 25.000 radnika.

Naravno, u ovoj računici pretpostavili smo da će Vlada biti toliko dobra da ove novozaposlene radnike oslobodi tereta doprinosa, a sve u svrhu poticanja gospodarskog oporavka. Udarac je to koji proračun zasigurno može podnijeti, a nezaposlenost bi došla na znatno podnošljiviju razinu.