Foto: Davor Pongračić, Goran Mehkek/Cropix

NAKON što su prošli tjedan u Sabor poslali rebalans proračuna za 2012. godinu, danas je na sjednici Vlade glavna tema bio prijedlog proračuna za iduću godinu. Na zajedničkoj konferenciji za novinare, premijer Zoran Milanović i ministar financija Slavko Linić objasnili su da 2,3 milijarde kuna planiraju uštedjeti na dodatku na plaće.

> Cijeli dokument o proračunu pogledajte OVDJE

Vlada će se, kako su najavili, oko rezova pokušati dogovoriti sa sindikatima. No, od svog plana neće odustati čak ni ako im to ne pođe za rukom. U slučaju da sindikati ne pokažu razumijevanje za rezove koje Vlada traži, raskinut će se Temeljni kolektivni ugovor.

Vlada želi zaposlenicima u državnim i javnim službama ukinuti posebne dodatke i troškove prijevoza. Ne radi se o beznačajnoj uštedi, kaže Linić, koji tvrdi da nekima dodaci čine i do pedeset posto plaće!

Svoje plaće neće rezati

"Moramo nastaviti s reformama. Imamo ogromne rashode, kamate nam iz godine u godinu rastu. Neću baš reći da se radi o nacionalnoj sigurnosti, ali to su stvari od velikog značaja. Mnogi će biti nezadovoljni. Pravo na štrajk je ustavno pravo, a Markov trg smo otvorili za prosvjednike", izjavio je Milanović.

Svoje plaće ministri, međutim, neće rezati. "Pisalo se da sam ja predlagao smanjenje plaća ministrima. Nije istina da sam predlagao takve demagoške aktivnosti. Taj efekt bio bi toliko minoran, da ne znam kakva bi bila svrha takvog poteza", kaže Linić.

Rastu prihodi, ali i rashodi

Okosnica ove Vlade u ekonomskom pogledu jesu financijska konsolidacija i štednja, naglasio je ministar financija Slavko Linić najavljujući kako bi sljedeće godine, s obzirom na rast energenata inflacija bi se mogla znatnije povećati sljedeće godine i to na 3,5 posto. U 2014. godini i 2015. godini inflacija bi se mogla vratiti na uobičajenih 2 posto. Linić je više puta naglasio kako Vlada mora intenzivirati svoje napore u disciplini naplate, a najavio je niz izmjena porezne politike koja je rezultat ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

"U sljedećoj godini očekujemo prihode u visini od 113, 7 milijardi kuna", najavio je Linić što je značajan porast. Veći prihod bit će rezultat uvođenja niza trošarina poput one na cigarete pa do izmjena porezne politike sve do discipliniranja naplate. Kako je naglasio ministar Linić rashodovna strana države bit će veća nego do sada i iznosit će čak 124.5 milijardi kuna.

"Imamo sada nove stavke na rashodovnoj strani. Prije svega to je saniranje 9,2 milijardi kuna za brodogradnju, a tu su i dugovi zdravstva. Samo na ime kamate imamo rashode od 2 milijarde kuna", naglasio je Linić dodajući kako u rashode u sljedećoj godini ulazi i uplata Handi za gorivo u visini od 1,5 milijardi kuna.

"Tu je i dodatnih 900 milijuna kuna za brodogradilišta. Naime, s privatizacijom brodogradilišta ne znači da je priča gotova. Naime, država mora u sljedećih pet godina raditi s novim vlasnicima na konsolidaciji brodogradilišta, a to je taj trošak od 900 milijardi kuna", naglasio je Linić dodajući da u rashode ulazi i uplata Europskoj uniji s obzirom da će Hrvatska biti punopravni član od srpnja sljedeće godine.

Tu je i 368 milijuna kuna za usklađivanja mirovina kao i dodatnih 150 milijuna kuna HBOR-u za poticanje i subvencioniranje gospodarstva. "Očito da politika samo štednje Vladi ne bi uspjela ako ne pokažemo da je bitka za gospodarski rast paralelni proces da bi se moglo štediti, ali istodobno uz rast proizvodnje i realnog sektora", rekao Linić. Dodao je kako Vlada za iduću godinu ambiciozno planira rast od 1,8 posto, ako snažno krenemo u javne i privatne investicije.

U šest mjeseci očekuju prilagodbu gospodarstva Europskoj uniji, značajno korištenje fondova, ali i snažniji izvoz. "Bitka za jači BDP i gospodarstvo okosnica je koja opravdava daljnju politiku štednje", poručio je Linić.

Kakav je plan?

Plan vladajućih je da minus u državnoj blagajni iduće godine bude oko 11 milijardi kuna. No, koliki će on uistinu biti saznat ćemo danas budući da je sam potpredsjednik Vlade Branko Grčić prošli tjedan izjavio kako će rashodovna strana proračuna u idućoj godini rasti za pet milijardi kuna.

"Samo temeljem rasta kamata u idućoj godini, uplate milijardu i 700 milijuna članarine u EU proračun te troškova brodogradnje, troškovi, dakle rashodna strana raste preko pet milijardi kuna koje negdje treba pronaći", istaknuo je Grčić.

Milanović: Ovo je kraj početka našeg posla

"Ovim proračunom pokazujemo da smo država. Ako uz taj red ne uslijedi kreacija, tek smo na putu", poručio je predsjednik Vlade Zoran Milanović prilikom predstavljanja plana proračuna za 2013. godinu i projekcije za dvije naredne godine.

"Ovo je kraj početka našeg posla početog 2012. godine. Iduća godina je teška godina u kojoj moramo pokazati i građanima, sebi i investitorima da je ovo ozbiljna država u kojoj se ozbiljno radi. Spremni smo i na prosvjede na Markovom trgu, kojih prije nije bilo. No, ovo je naša Vlada i svi uspjesi i neuspjesi su naši", zaključio je premijer.

"Razmišljalo se o linearnom smanjenju plaća za dužnosnike"

Na pitanje hoće li biti rezanja plaća, Linić je odgovorio kako je riječ samo o dodacima na plaću, a da osnovice i koeficijenti ostaju. No, premijer je ipak uzeo malu zadršku. "Ako mogu dodati, moramo biti spremni na vrlo ozbiljne i duboke razgovore sa socijalnim partnerima. Mislim da je moguće držati osnovicu plaće, ali ne mogu ništa obećati", rekao je premijer.

"Razmišljalo se o linearnom smanjenju plaća za dužnosnike, ali vas zovem da radite jednu usporednu analizu o cijenama u Europskoj uniji u odnosu na tamošnje plaće dužnosnika. Onda ćemo vidjeti jeli to pitanje uopće za raspravu", izjavio je Milanović.

Linić od svojih kolega ministara očekuje da 2013. godinu izguraju sa milijardu i pol kuna manjim izdacima za plaće od ovogodišnjih

Prstom u javni sektor na prošloj sjednici Vlade upro je premijer Zoran Milanović. "Kao što vidimo, nijedno pravo nije dirano. Dakle, moramo se zapitati koliko je to dugoročno moguće. Mi ćemo učiniti sve da osiguramo i rast i nova radna mjesta, ali moramo shvatiti da više ne možemo imati ovoliki teret javne potrošnje, to netko treba na kraju dana platiti", naglasio je Milanović.

Prvi čovjek financija Slavko Linić od svojih kolega ministara očekuje da 2013. godinu izguraju sa milijardu i pol kuna manjim izdacima za plaće od ovogodišnjih.

Bilo kako bilo, ekonomski analitičar Dražen Kalođera smatra kako rezanja u javnom sektoru nisu najbolje rješenje jer ona uzrokuju manju potrošnju a samim time i manju proizvodnju. Zaključuje, dok se god Hrvatska ne pokrene na gospodarskom planu, bit će problema s visokim deficitom.

"Mi se s time moramo uhvatiti u koštac i najbolji mogući način je da proračun izjednačimo, da imamo zadovoljavajuću stopu rasta bruto društvenog proizvoda i dok to ne postignemo, svugdje će biti problemi s proračunom", poručio je Kalođera.

Brlošić: Bilo kakva smanjenja katastrofalno će utjecati na poljoprivredu

Hrvatska poljoprivredna komora ne može dozvoliti smanjenje proračuna za poljoprivredu u idućoj godini. Stoga, apeliraju na resornog ministra Tihomira Jakovinu da u Vladi učini sve da do toga ipak ne dođe, rekao je predsjednik komore Mato Brlošić.

"Zbog izuzetno teške godine koja je bila svi znamo kakva. I specifično je za poljoprivredu da se proračun za 2013. godinu odnosi za proizvodnu 2012. godinu. Dakle, sve što su seljaci radili u 2012. godini, njih isplate očekuju u proračunu u godinu kasnije i bilo kakva smanjenja će katastrofalno djelovati na cijelu poljoprivredu", kaže Brlošić.

Iako ministar Jakovina kaže da će hrvatska poljoprivreda odahnuti kada uđemo u Europsku uniju, Brlošić upozorava da se proizvodnja do tada mora održati. Ako do rezova ipak dođe, u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori predviđaju najgore.

"Nažalost, bojimo se da će određeni broj obiteljskih gospodarstava morati prekinuti proizvodnju. Možda neće prekinuti, ali će prekinuti mirovinski sustav i sva davanja koja daje državi i otići će na biro za zapošljavanje", poručuje Brlošić.