TEMELJNI kamen budućeg Islamskog centra u Osijeku, koji će se prostirati na 900 četvornih metara, položen je u subotu u osječkom naselju Jug 2, nedaleko od Muslimanskog groblja.

Molitveni dio, džamija s minaretom visine od 25 metara, samo je jedan njegov dio, a predviđena je i multifunkcionalna dvorana za različite vrste obrazovnih, kulturnih i drugih sadržaja, restoranski dio te ostali sadržaji koji će ostvarivati ideju centra kao mjesta druženja i susreta. 

Autor idejnog rješenja Islamskog centra je Davor Mateković i projektantska kuća Proarh iz Zagreba, radove će izvoditi Osijek-Koteks i Projektgradnja plus, a planirano je da njegova izgradnja završi do kraja 2024.

"Velik dan za islamsku zajednicu u Hrvatskoj"

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, muftija Aziz ef. Hasanović, ocijenio je današnji dan velikim za islamsku zajednicu u Hrvatskoj, posebno za islamsku zajednicu u Osijeku, za Grad Osijek i Republiku Hrvatsku jer se, kaže, utemeljuje još jedno mjesto susreta, dobročinstva i pozornica međureligijskog dijaloga.

Bit će to mjesto koje će dodatno afirmirati ovaj grad na svjetskoj multireligijskoj i multikulturalnoj pozornici, istaknuo je Hasanović.

Imam pri osječkom Medžlisu, Senad ef. Hevešević, rekao je da islamska zajednica u Osijeku radi i djeluje od 1927. te pokriva područje Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije i broji oko 2000 muslimanki i muslimana. 

Izrazio je uvjerenje da će osječki Islamski centar biti prikladan i u skladu s njihovim potrebama, a arhitektonskom ljepotom na ponos svim građanima Osijeka.  

Postavljanju temeljnog kamena Islamskog centra u Osijeku nazočio je i nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, koji je podsjetio kako Katolička crkva i Islamska zajednica u Hrvatskoj imaju dobre odnose kojima se mogu pohvaliti.

"U Slavoniji imamo tradiciju poštovanja prava i sloboda islamske zajednice, što potvrđuje i činjenica da je na tom području prva i najstarija džamija sagrađena 1969. u Gunji", istaknuo je Hranić.

Upozorio je da je, nažalost, politika u svijetu učinila to da danas odnosi između kršćana i muslimana nisu uvijek sjajni.

"Mi se u Hrvatskoj možemo pohvaliti da smo drugačiji primjer i ono što trajno naglašavamo jest da, kao što prava i slobode koje mi trajno dajemo vjernicima muslimanske ispovijesti u zapadnom svijetu i Hrvatskoj, očekujemo i ponizno molimo da svi ostali poštuju naša prava u zemljama islamske tradicije i da poštuju živote i imovinu kršćana te da vrate na jednak način", zaključio je Hranić.