Foto: Marlena Bogdanović/Index

BEZ ikakve potpore Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te samo uz vlastitu dobru volju i razumijevanje roditelja svojih učenika, učiteljica iz osnovne škole “Tučepi” djeci pruža edukaciju na razini najrazvijenijih europskih i svjetskih gradova.

Tako djeca već od prvog razreda osnovne škole imaju nastavu na tabletima te od najranije dobi uče koje su opasnosti na internetu i kako se od njih zaštititi, a sve zahvaljujući dobroj volji i želji učiteljice Marlene Bogdanović da im priušti nastavu dostojnu stoljeća u kojem živimo.

Njezini učenici, za razliku od svojih vršnjaka diljem zemlje, ne trebaju iskriviti leđa noseći školsku torbu od 10 kilograma. Umjesto teških knjiga, u svojim torbama nose samo tri bilježnice i pernicu. Tableti ih čekaju u školi, a knjige iz kojih pišu domaće radove ih čekaju doma budući da na tabletima također imaju digitalne udžbenike.

Ova je učiteljica jedina u cijeloj Hrvatskoj koja s učenicima radi na takav način, a educirala se preko 10 godina na raznim europskim stručnim edukacijama.

Jedina u Hrvatskoj tako radi

U razgovoru za Index Marlena Bogdanović otkrila je kako je sve krenulo i kako su takvim načinom rada zadovoljna djeca i roditelji te otkrila zašto je šokirana planom digitalizacije koju želi provesti Ministarstvo.

"Od prvog razreda već učim djecu da koriste tablete i uče pomoću njih. Oni su mi šesta generacija i sad su drugi razred i mogu reći da nikad nisam imala manje problema s djecom i da me nikad nisu tako slušala kao moji sadašnji učenici", počela je priču Marlena Bogdanović.

Na ideju je došla prije nego su djeca krenula u školu. Budući da je kaže njihova osnovna škola jedina u Tučepima ta da postoji od svakog razreda samo po jedan razred točno je znala koja će djeca ići kod nje u razred. Stoga je kaže o svojoj ideji da digitalizira razred obavijestila ravnateljicu i potom je održala sastanak s roditeljima budućih učenika.

"Svi su bili za da krenemo s digitalizacijom već od prvog razreda. Naime, danas sva djeca već imaju u toj dobi mobitele i tablete, ali se ne znaju njima služiti na pravi način. Iz prakse sam vidjela da će biti prekasno da se informatika uvede tek u petom razredu jer se loše navike stječu već od prvog razreda.

Roditeljima sam prezentirala sva europska iskustva i dala im ideju da nabavimo tablete i paralelno radimo s papirnatim i digitalnim udžbenicima budući da su neke izdavačke kuće već izbacile udžbenike i u digitalnoj formi. Htjela sam im pokazati da informatika nije poseban predmet već da se od prvog razreda djeca uče odgovornom korištenju tehnologije", kaže Marlena Bogdanović.

"Digitalizacija koju Ministarstvo planira će koštati 200.000 kuna po učionici"

Najteže u cijeloj priči bilo joj je nabaviti 20 istih tableta. Zato je dodaje, zvala Carnet budući da, kaže, oni rade na digitalizaciji škola. Međutim, tada ju je dočekao šok.

"Rekli su mi da za digitalizaciju jedne učionice treba 198.000 kuna, što znači da jedan tablet stoji oko 4500 kuna. Toliko će stajati taj plan digitalizacije za 150 škola koji se namjerava uvesti u narednih 10 godina i to je nenormalno skupo, a ne mora biti. Znači 198.000 kuna po učionici, a koliko ima učionica u 150 škola. Kako god, nema logike da dijete od 7 godina ima tako skup tablet. Tad sam krenula sama tražiti dobavljače i našla sam jedva jednog koji je uspio od iste vrste nabaviti 20 njih i koštali su po komadu oko 100 eura. Sve ukupno je stajalo 20.000 kuna, roditelji su financirali tablete na koje smo preuzeli digitalne udžbenike koje imaju dvije izdavačke kuće.

Sad djeca iste zadatke rade na papiru i na tabletima. Pišemo u normalne bilježnice i potom u tablete. Služimo se mailom, porukama, skinuli smo besplatne aplikacije za crtanje, za pisanje slova, pa imamo igrice za zbrajanje i oduzimanje, učim ih o sigurnosti na internetu, koje su opasnosti i to roditelje dalje ništa ne košta jer su sve te aplikacije besplatne", rekla nam je Marlena Bogdanović dodajući kako na taj način ne radi više nitko u Hrvatskoj.

Naglasila je i kako su im mailovi zaštićeni pa djeci nitko ne može slati neželjenu poštu.

Najveći benefit u svemu su joj ističe, djeca koja su oduševljena, a javljaju joj se i iz drugih razreda i pitaju je mogu li i oni imati nastavu na takav način.

"Nedavno smo imali javni sat za roditelje pa smo im prezentirali što su sve djeca naučila. Imamo i jedan tablet koji se zove gost pa svatko tko dođe kod nas na sat može raditi s nama", kaže ova inovativna učiteljica.

Finsko iskustvo presudno

No, ona sad odrađuje i daleko veći posao nego klasičnom nastavom pa joj je kaže sad teže pripremiti sat nego kao kad se radi klasičnim putem.

"Ovo što ja radim je pro bono, no ne mislim na novac jer mi je najvažnija zahvalnost učenika", zaključila je učiteljica koju je na uvođenje digitalne nastave najviše ponukalo iskustvo iz Finske.

"Ideja za ovakav način nastave mi je prvi puta pala na pamet na Fakultetu za primijenjenu znanost u Helsinkiju. Iako se tad radilo o studentima ipak sam tad prvi put vidjela da za ovako nešto ne moramo imati neku futurističku učionicu i da tako mogu raditi i na drvenim klupama", rekla je ona i dodala kako uz sve ovo djeca obavezno imaju 10 minuta vježbanja i istezanja nakon rada na tabletima na kojima također provedu svega 10 minuta na svakom satu.

"Svi moji učenici su u nekom sportskom klubu, meni je sport uvjet za bavljenje tehnologijom, to mu je protuteža. Čak i kad nemamo tjelesni po rasporedu mi vježbamo", kazala je na kraju učiteljica koja je pravi dokaz da se uz trud i volju s djecom može napraviti puno, a za sve to izgovor nije ni nedostatak novca jer jedino što su od škole dobili je, kaže, internet u učionici.

No, dodaje i kako bi ga svakako dobili jer je njihova škola uključena u projekt s e-dnevnicima pa internet ionako mora biti dostupan u cijeloj školi. Upravo bi se za ovakve prosvjetne radnike trebao oformiti sustav nagrađivanja ovisno o rezultatima rada.