Tamas: Vlada i MOL imali su zajednički strateški cilj - izdvajanje plinskog biznisa i spašavanje Ine od stečaja
Foto: Damjan Tadić/Cropix
NA ŽUPANIJSKOM sudu u Zagrebu danas je ispitivanjem MOL-ovih stručnjaka nastavljeno suđenje bivšem premijeru Ivi Sanaderu za afere Hypo i INA-MOL. Prvi je na klupu za svjedoke sjeo Zalan Bacs, koji je bio MOL-ov predstavnik u Upravi INA-e u vrijeme trajanja pregovora oko izmjene međudioničarskog ugovora, odnosno u od početka 2007. do sredine 2010. godine.
Preopterećenost članova Uprave INA-e
Bacs je do lipnja 2009. godine bio članom Uprave INA-e, a njegovo područje stručnosti bile su financije. Svjedočio je kako je u tom razdoblju posao članova Uprave bio vrlo težak, jer su ujedno obnašali i funkcije izvršnih direktora. Takav model upravljanja promijenio se u prosincu 2009. godine, kada su te dvije funkcije razjedinjene, a Bacs je postao izvršni direktor za financije INA-e. Prema njegovom svjedočenju, u inozemnim naftnim kompanijama model upravljanja jednak je onome koji je u INA-i uspostavljen u prosincu 2009. godine, odnosno uloge članova Uprave i izvršnih direktora razjedinjene su.
INA-i zbog plinskog biznisa prijetio stečaj
INA je u 2007. godini još uvijek bila stabilna i likvidna kompanija, ali već sljedeće godine našla se pred stečajem, tvrdi Bacs. Glavni uzrok lošeg poslovanja INA-e vidi u plinskom biznisu, koji je tvrtku mjesečno "koštao" i do 450 milijuna kuna. Osim toga, na akumulaciju velikih gubitaka INA-e utjecao je i pad cijene nafte na svjetskom tržištu, ali ne toliko značajno.
"Kako bi prevladali takvo stanje najprije smo na razini tvrtke sveli troškove na minimum te pokušali investicije svesti na najmanju moguću mjeru. Ti su koraci bili potrebni, ali nedovoljni, a i dalje je postojao problem gubitaka u plinskom poslovanju, odnosno kupnje plina po skupljoj, a prodaja po jeftinijoj cijeni. Gubici plinskog poslovanja narasli su na 1,5 milijardi kuna", objasnio je Bacs.
"Krunski dijamant" hrvatskog gospodarstva spasila Vlada?
Uprava INA-e Vladi je ponudila dva moguća rješenja za spašavanje "krunskog dijamanta" hrvatskog gospodarstva, kako INA-u naziva Bacs. Prvi je prijedlog bio izdvajanje plinskog biznisa, koji je stvarao velike gubitke, a drugi da se povisi cijena prodaje plina u Hrvatskoj. Vlada se odlučila za prvu opciju i uskoro su počeli pregovori.
Izdvajanje plinskog biznisa zajednički strateški cilj
Katalin Tamas, članica MOL-ove ekipe koja je sudjelovala u pregovorima s Vladom RH oko izdvajanja plinskog biznisa, svjedočila je kako je inicijativa za pokretanje pregovora došla od strane Hrvatske. Ipak, naglašava, izdvajanje plinskog poslovanja i spašavanje INA-e od stečaja bio je zajednički strateški cilj Vlade RH i MOL-a.
"Izdvajanjem plinskog poslovanja Vlada RH osigurala bi dugoročnu nabavu plina za domaće tržište, što je važno tim više što domaća proizvodnja plina nije dovoljna za namirenje potrebe domaćeg tržišta. Podzemno skladište plina posebno je bilo važno jer je te zime, 2006. godine, došlo do velike nestašice plina. INA više nije mogla, a ni htjela, poslovati s gubitkom radi razlike u nabavnoj i prodajnoj cijeni plina, a izdvajanjem plinskog biznisa Hrvatska država je taj problem mogla riješiti", objasnila je Tamas.
MOL-u je, kaže, bilo važno da se izdvoji poslovanje koje je INA-i stvaralo gubitke. U pregovore su ušli zbog razlike između visoke kupovne i niske prodajne cijene plina u Hrvatskoj.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati