Foto: Hina

HRVATSKI predsjednik Ivo Josipović održao je u srijedu govor u srbijanskoj Narodnoj skupštini, u kojemu je ocijenio da unatoč teškoj prošlosti Hrvatska i Srbija moraju razviti međusobno povjerenje kako bi riješile probleme koji opterećuju njihove odnose i postigle istinsko partnerstvo.

Josipović se, kao prvi hrvatski predsjednik u povijesti, obratio zastupnicima srbijanskog parlamenta u sklopu svog dvodnevnog službenog posjeta Srbiji, a prije svog govora sastao se s predsjednikom skupštine Nebojšom Stefanovićem.

"Iako je povijest odnosa Hrvata i Srba duga, prvi sam predsjednik Hrvatske u povijesti koji ima čast obratiti se poslanicima Narodne skupštine. Sama ta činjenica govori da su odnosi između naše dvije države došli do točke konačnog sazrijevanja. To znači da smo demokratske zemlje koje imaju političku volju i odlučnost zatvoriti krug sukoba i otvoriti prostor za istinsko partnerstvo“, rekao je Josipović pred dvjestotinjak srbijanskih zastupnika i predstavnika diplomatskog zbora, koji su njegov govor pozdravili burnim pljeskom.

"Kalvariju koju je Hrvatska prošla devedesetih pamtimo kao borbu za naš opstanak, slobodu i samostalnost. Sjećamo se slika porušenih gradova i sela, brojnih zločina i nesretnih sudbina. Među stradalnicima i ljudima nesretnih sudbina bilo je, svjesni smo, i puno naših sugrađana Srba“, rekao je Josipović.

Različito ocjenjivanje povijesne okolnosti

On je rekao da je svjestan da Hrvatska i Srbija različito ocjenjuju neke povijesne okolnosti, ali je dodao da u jednome treba biti jedinstven. "Moramo biti ujedinjeni u osudi svakog zločina, jer samo tako možemo budućim generacijama poslati poruku koja jamči da se zločini nikada neće ponoviti", rekao je.

Hrvatski predsjednik dodao je da "ne prihvaća da nas teška povijest zauvijek čini neprijateljima ili barem stranama koje nikako ne mogu naći zajednički jezik“.

"Ne prihvaćam beznađe i defetizam. To su sve izrazi straha, neznanja i nemoći, nedostatka vizije i samopouzdanja. Nemamo pravo na izgovore i odgađanja posla koji se mora obaviti za dobrobit naših država i naroda“, rekao je Josipović.

"Od prošlosti moramo učiti, ali uz svo dužno poštovanje prema prošlosti, naša obaveza je život danas i život sutra. Naše države, naše građanke i građani moraju dočekati rješenje svih onih problema koje nas opterećuju u međusobnim odnosima, moraju imati mogućnost iskoristiti sve ono dobro što na obostranu korist možemo učiniti kroz suradnju“, naglasio je.

"Konačno, i najteže – potrebno je obnoviti međusobno povjerenje. Bez međusobnog povjerenja bit će nemoguće riješiti istinski važna pitanja. To je izazov jer je između svega toga i istina, koja je sigurno za mnoge u Srbiji različita od one koju znamo mi u Hrvatskoj“, kazao je Josipović.

Poštivanje prava

On se osvrnuo i na poštivanje prava srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj ocijenivši da taj posao još nije dovršen.

“U Hrvatskoj smo puno učinili da građani ostvare svoja prava, ali, na žalost, posao nije dovršen. Ovdje ću se ponovo susresti s hrvatskim građanima srpske nacionalnosti koji su pod teretom rata napustili svoje domove. Ponovit ću im da svi imaju pravo na povratak i pravo na imovinu“, rekao je.

"U obje države često ističemo kako imamo odlične propise kojima se štite manjinske zajednice. Ali, uvijek i nanovo, vidimo kako nismo učinili dovoljno, da u stvarnosti još ima diskriminacije, nepoštivanja prava koja pripadaju manjinama, poticanja segregacije i mržnje. Za međunacionalne odnose uvijek su odgovorne obje strane. Ali, svugdje i uvijek, glavnu odgovornost za kvalitetu međunacionalnih odnosa u državi ima većinska zajednica: u Hrvatskoj su to Hrvati, u Srbiji Srbi“, rekao je.

Josipović je u srbijanskom parlamentu govorio i o vezama koje povezuju dva naroda. “Dugačka je lista Srba koji su na polju znanosti, obrazovanja, kulture, gospodarstva, sporta i politike neizmjerno zadužili Hrvatsku. Siguran sam, i vi u Srbiji prepoznajete doprinos koji su Hrvati dali Srbiji“, rekao je Josipović.

Podrška za EU

On se u svom govoru također osvrnuo i na proces pristupanja i nedavno članstvo Hrvatske u Europskoj uniji, te najavio podršku Zagreba Srbiji u pregovaračkom procesu.

Kasnije u srijedu Josipović će se sastati s predstavnicima srpskih udruga izbjeglih i nestalih, a svoj će posjet Srbiji nastaviti u četvrtak na susretu hrvatskih i srbijanskih gospodarstvenika, kojemu će nazočiti i njegov domaćin, srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić.

Nakon toga obojica će otići u Tavankut, selo nedaleko od Subotice u kojemu žive Hrvati. U Tavankutu će Josipović i Nikolić posjetiti razred u osnovnoj školi Matija Gubec u kojemu se nastava održava na hrvatskom jeziku. Dvojica predsjednika također će u toj školi nazočiti priredbi "Dani hrvatske knjige i riječi" te razgovarati s predstavnicima hrvatske manjine, čime Josipović završava svoj službeni posjet Srbiji.

Dvodnevni službeni posjet

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović započeo je svoj prvi službeni posjet Republici Srbiji gdje se sastao sa svojim srpskim kolegom Tomislavom Nikolićem.

Predsjednik Josipović dvodnevni službeni posjet Srbiji počeo je svečanim dočekom ispred Palače Srbije. Nakon ceremonije dvojica će predsjednika održati razgovore u četiri oka. Nakon toga sastat će se izaslanstva dviju zemalja. Josipović će razgovarati i sa srpskim premijerom Ivicom Dačićem.

"Odnosi opterećeni, ali postoji  napredak"

Odnosi Hrvatske i Srbije opterećeni su brojnim otvorenim pitanjima, ali je u posljednje vrijeme ipak postignut ozbiljan napredak u suradnji, ocijenili su hrvatski predsjednik Ivo Josipović i njegov srbijanski kolega Tomislav Nikolić u srijedu nakon razgovora u Beogradu.

"Drago mi je da osim što smo se potužili jedan drugome... da možemo konstatirati da je napravljen ozbiljan napredak u određenim segmentima i to je nešto što se premalo ističe... to je znak da Hrvatska i Srbija mogu zajedno puno bolje", rekao je Josipović.

On je dodao da hrvatski i srpski gospodarstvenici, znanstvenici, umjetnici i sportaši već surađuju puno bolje od politike.

"Život u ovom trenutku ide ispred politike", ocijenio je Josipović nakon razgovora s Nikolićem u Palači Srbija.

Nikolić je kazao da su Josipovićevim posjetom odnosi dviju zemalja "dobili novu dimenziju".

"Mogu konstatirati da su danas odnosi Hrvatske i Srbije dobili novu dimenziju. Josipović i ja čvrsto smo opredjeljeni pružiti punu podršku dvjema vladama u rješavanju otvorenih pitanja, da razvijamo dobrosusjedske odnose i unaprjeđujemo bilateralnu i regionalnu suradnju", rekao je Nikolić, dodavši da se s hrvatskim predsjednikom suglasio da "potrebno definirati vremenski okvir za rješavanje otvorenih pitanja".

Nikolić: Treba povući tužbe za genocid

Dvojica predsjednika razgovarala su i o međusobim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu. Nikolić je pozvao na povlačenje tužbi, ocijenivši da one nepotrebno opterećuju odnose. "Dobri prijatelji sporove rješavaju bez suda ... moje je mišljenje da povlačenje tužbi ustanovljava mir između naše dvije države", rekao je srbijanski predsjednik.

Josipović je rekao da moguća odluka Hrvatske o povlačenju tužbe još nije donesena, te dodao da je za to pitanje odgovorna vlada.

"Vlada još nije donijela definitivnu odluku ... sasvim sigurno s hrvatske strane neke se stvari očekuju prije konačne odluke", rekao je Josipović, dodajući da "u okviru pomirenja moramo napraviti jako puno, ponajprije kada je riječ o pitanju nestalih osoba".

"Ako tužba i opstane, moram reći da smo imali i teže događaje između naših država i naroda i morat ćemo s tim živjeti", rekao je Josipović.

Nikolić je istaknuo da je Srbiji "veoma stalo, prije svega zbog srpske manjine u Hrvatskoj, da dođe do punog otopljavanja naših odnosa".

"Problemi koji opterećuju našu stranu su brojni: uživanje prava na upotrebu srpskog jezika, proporcionalna zastupljenost u tijelima lokalne samouprave, javnim službama, pravosuđu i policiji, često ugrožavanje sigurnosti", rekao je srbijanski predsjednik.

"U posljednje vrijeme je izražena pojava etnički motiviranih incidenata i govora mržnje ... a u školskim udžbenicima Srbi su okvalificirani kao okupatori i četnici", rekao je Nikolić.

Govoreći o pitanju prava nacionalnih manjina i izbjeglica, Josipović je podsjetio da se "od oko 40 tisuća Hrvata izbjeglih iz Srbije vratilo samo desetak obitelji".

"Neke od problema koje srpska zajednica u Hrvatskoj ima kada je riječ o ostvarivanju prava ima i hrvatska manjina u Srbiji", zaključio je Josipović.

Nikolić je također rekao da Srbija želi da se u otvorenom i konstruktivnom dijalogu riješe svi problemi koji postoje između građana Srbije i građana Hrvatske. „U to ćemo uložiti maksimalne napore i to očekujemo i od hrvatske strane. Veoma nam je važna činjenica da Hrvatska podržava Srbiju u strateškim vanjskopolitičkim prioritetima, u procesu europskih integracija“, rekao je Nikolić.

Prvog dana posjeta, Josipović će razgovarati s predsjednikom Vlade Srbije Ivicom Dačićem te predsjednikom Narodne skupštine Nebojšom Stefanovićem, a nakon toga će se obratiti zastupnicima Narodne skupštine. Josipović će također razgovarati s predstavnicima udruga izbjeglih.

Drugog dana službenog posjeta Srbiji, Josipović će zajedno s predsjednikom Nikolićem razgovarati s gospodarstvenicima o jačanju ekonomske suradnje što je od osobite važnosti za obje zemlje. U gospodarskom izaslanstvu Predsjednika bit će, uz predsjednika HGK-a i ravnatelja Agencije za investicije i konkurentnost, vodeći ljudi najvećih hrvatskih tvrtki koje posluju u Srbiji.

Službeni posjet, Josipović će završiti posjetom hrvatskoj manjini u Vojvodini, mjestu Tavankut kraj Subotice, gdje će zajedno sa srpskim predsjednikom Nikolićem kratko prisustvovati obilježavanju „Dana hrvatske knjige i riječi“, susresti se s učenicima OŠ Matija Gubec koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku te razgovarati s predstavnicima hrvatske manjine.